
Uvodi se elektronski karton u zdravstvene ustanove: Šta će to značiti za pacijente, a šta za lekare

Polako ali sigurno, papirni zdravstveni karton odlazi u istoriju. Posle uvođenja e-recepta, e-bolovanja, e-uputa, u toku je pilot projekat za uvođenje elektronskog kartona. Pilot projekat se sprovodi u nekoliko zdravstvenih ustanova – Dom zdravlja i Univerzitetski klinički centar u Kragujevcu, Zdravstveni centar u Zaječaru i Zdravstveni centar u Gornjem Milanovcu.
Zahvaljujući e-kartonu, kada pacijent dođe na pregled kod lekara specijaliste, on će imati ispred sebe njegovu kompletnu zdravstvenu istoriju – sve snimke, nalaze, laboratorijske analize.

Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Ivana Stašević Karličić kaže da će uvođenje e-kartona doneti veću efikasnost, transparentnost i bezbednost u zdravstveni sistem, kao i više kvalitetnog vremena lekara za rad sa pacijentima.
Ona je za RTS istakla da su elektronski servisi, koji su već u funkciji, u značajnoj meri unapredili zdravstveni sistem i doprineli većoj zaštiti prava pacijenata.
"Papiri odlaze u istoriju, samim tim i šetanje pacijenata i obimna administracija. Lekari će dobiti mnogo više kvalitetnog vremena da se zaista bave pacijentima", naglasila je državna sekretarka.
Ona objašnjava da će lekar preko e-kartona imati uvid u kompletnu zdravstvenu istoriju pacijenta.
"Kada dođete kod bilo kog lekara, on će ispred sebe imati vašu celokupnu istoriju svih poseta zdravstvenim institucijama. Moći će dobro da upozna pacijenta i kvalitetnije sagleda njegov zdravstveni problem, što mu omogućava da adekvatno uradi diferencijalnu dijagnozu", navela je Stašević Karličić.
Prema njenim rečima, novi sistem će biti značajan i kao izvor podataka za statistike, istraživanja i formiranje registara, što će omogućiti kvalitetnije planiranje zdravstvenog sistema.
Govoreći o bezbednosti, ističe da će elektronski zdravstveni podaci biti sigurniji nego papirna dokumentacija.
"Kartoteke su bile nadohvat svima. Sada su podaci sigurniji, postoji sistem logovanja i samo ovlašćeno lice, odnosno lekar kome je pacijent dao saglasnost da ga pregleda i leči, može pristupiti sistemu", kaže državna sekretarka, dodajući da je pravni osnov zasnovan na više propisa, uključujući Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Zakon o informacionoj bezbednosti.
Sistem se trenutno testira na tri nivoa zdravstvene zaštite – u domovima zdravlja, kao i u Univerzitetskom kliničkom centru u Kragujevcu, Zdravstvenom centru u Zaječaru i Zdravstvenom centru u Gornjem Milanovcu.
Od prošlog vikenda u sistem su uneta 342.000 elektronska kartona, a očekuje se da u narednih mesec do dva, cela Srbija bude pokrivena e-kartonom, što bi, kako se navodi, trebalo značajno da unapredi kvalitet lečenja.
Implementacija e-kartona u zdravstvo Srbije počela je 2022. godine, ali su do sada pristup ovim kartonima imali samo izabrani lekari.
"Prvi put su medicinski podaci pacijenta strukturirani i sada će biti dostupni i lekarima specijalistima. Kojom brzinom će se širiti na ostale ustanove zavisi isključivo od njihovog lokalnog informacionog sistema. Budući da nam je 70, možda čak i 80 ustanova u jednom elektronskom sistemu, očekujemo da će se taj proces odvijati relativno brzo", rekao je za "Večernje novosti" Nikola Radoman iz Ministarstva zdravlja.
Pojašnjava da lekar specijalista pacijentove podatke vidi samo dok je uput aktivan i tu su najnovije informacije: otpusna lista, poslednja radiološka slika, podaci o alergijama, vakcinalni status... Sistem omogućava pristup tzv. dubokom kartonu, sa evidencijom od 2009. godine, kada je počela primena informacionih sistema. Medicinska dokumentacija koja je bila na papiru ostaje.
U e-kartonu svaki pacijent dobija svoj lični zdravstveni broj (LZB), koji se elektronski obrađuje i štiti, tako da ga ni sam pacijent ne zna. Svi podaci pacijenta čuvaju se u državnom data centru. Cilj Ministarstva zdravlja je da svih 6,9 miliona osiguranika dobije svoj LZB, odnosno e-karton.
Iz Ministarstva zdravlja podsećaju i na rezultate drugih elektronskih servisa u zdravstvu. Od 1. januara otvoreno je 220.000 elektronskih bolovanja, dok je e-recept, koji se primenjuje od 2018. godine, kako tvrde, ocenjen kao jedan od najefikasnijih u Evropi.
"Lekovi se podižu brže i sigurnije, a od uvođenja servisa uštede su premašile devet milijardi dinara", navela je državna sekretarka Stašević Karličić.



