Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta sastao se u Sarajevu sa članovima Predsedništva BiH, a glavna tema razgovora bilo je evropski put zemlje, reformski procesi, uloga OHR-a i različiti pogledi unutar BiH na NATO i unutrašnje ustavno uređenje.
Košta je poručio da BiH od naredne konkretne faze na putu ka Evropskoj uniji deli još nekoliko koraka, ali i upozorio da zemlja mora ubrzati reformski tempo kako ne bi izgubila evropsku finansijsku podršku.
"Ako je budućnost ove zemlje u Evropskoj uniji, onda je važno da novi visoki predstavnik, kojeg treba da imenuje PIK, ističe opredeljenje BiH da ide putem pristupanja Evropskoj uniji", rekao je Košta.
Pozvao je vlasti BiH da usvoje preostale dve reforme pravosudnog sistema, imenuju glavnog pregovarača i hitno počnu provoditi reformsku agendu. Prema njegovim rečima, time bi se otključala sredstva iz Instrumenta za reforme i rast.
"Nemojte propustiti priliku da to osigurate. BiH je već izgubila 108 miliona evra, a dodatnih 373 miliona je u riziku u narednim mesecima", upozorio je predsednik Evropskog saveta.
Bošnjački član i aktuelni predsedavajući Predsedništva Denis Bećirović je rekao da je strateški cilj članstvo u EU i NATO-u, važnost EUFOR-a i očuvanja mandata OHR-a, dok je srpski član Željka Cvijanović naglasila da se na sastanku nije razgovaralo o NATO-u, da Republika Srpska podržava zatvaranje OHR-a i da budućnost BiH vidi kroz suverenitet domaćih institucija.
"Mi smo na ovom sastanku još jednom ponovili da su članstvo u Evropskoj uniji i NATO strateški definisani spoljnopolitički ciljevi BiH", kazao je Bećirović.
On je rekao da se BiH suočava sa stalnim opstrukcijama i blokadama i evropskog i evroatlantskog puta BiH, a kao glavni faktor blokada naveo je prorusku i antievropsku politiku, kako je rekao, "trenutnog rukovodstva u entitetu Republika Srpska".
Založio se za izbor visokog predstavnika u BiH na način kako je izabran i Kristijan Šmit, koji u Republici Srpskoj nije priznat jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savetu bezbednosti UN.
"Zato je veoma važno da i predstojeće imenovanje novog visokog predstavnika bude izvršeno na način kao i do sada, da Veće za implementaciju mira izabere novog visokog predstavnika, kao i da ne budu umanjene nadležnosti i mandat visokog predstavnika", naveo je, između ostalog, Bećirović, što je inače u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom.
Međutim, ekspresno je reagovala Željka Cvijanović, srpski član Predsedništva BiH.
Bećirovića je upozorila da ne uzurpira funkciju i da, s obzirom na to da nema konsenzusa, ne govori u ime BiH, već kao predstavnik Bošnjaka.
U prisustvu Košte, Bećiroviću je odgovorila da BiH nema bez entiteta.
Takođe, primećeni su i suprotstavljeni stavovi kada je reč o kancelariji visokog predstavnika.
Dok Bećirović zagovara ostanak OHR-a i Bonska ovlašćenja, i preti kako bi zatvaranjem kancelarije OHR-a bio ugrožen mir u BiH, a time i u regionu, Cvijanovićeva ga podseća da je od rata prošlo 30 godina i da je vreme da narodi i domaći političari u BiH odlučuju o svojoj budućnosti.