
Ković o otimanju Kosovskog boja: Istorijski izvori ne svedoče o Albancima na KiM u srednjem veku
Iza albanske manifestacije na Gazimestanu najavljene za 15. jun krije se još jedan pokušaj prisvajanja srpske istorije i namera da se provociraju Srbi, poručio je profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu Miloš Ković.
Komentarišući najavu opštine Obilić, koju vode kadrovi iz Samoopredeljenja Aljbina Kurtija, da će 15. juna organizovati "komemoraciju na Gazimestanu", što je datum koji se po Julijanskom kalendaru poklapa sa Vidovdanom i Kosovskom bitkom iz 1389. godine, Ković je rekao da nema sumnje da je reč o lošoj i ciljanoj nameri.
Naglasio je da su Kosovo Polje i Gazimestan sveta mesta srpskog predanja, srpske kulture i srpske istorije i da Priština pokušajem prisvajanja Kosovske bitke provocira Srbe na Kosovu i Metohiji, kojima ugrožava fizičku i duhovnu egzistenciju stvaranjem nepodnošljivih uslova za život s ciljem proterivanja.

"Tu se odigrala velika bitka između srpskih i osmanskih armija. Istorijski izvori ne pominju bilo kakvo učešće Albanaca u toj bici, iako se u delu lake literature i publicistike albanskog porekla na tome insistira", ukazao je Ković.
Šta više, dodaje, istorijski izvori uopšte ne svedoče o Albancima na prostoru Kosova i Metohije u srednjem veku.
"Pominju se, recimo, u Tuzima, ali ih na Kosovu i Metohiji nema sve do turskih osvajanja", ističe Ković.
On smatra da je izlišno tražiti razumne motive i racionalno objašnjenje za poteze Prištine, u čijem ponašanju nema racionalnog utemeljenja.
"Jedino objašnjenje za ovo što spremaju na Gazimestanu može da bude provokacija i svesna namera da se konflikti nastave do sudnjeg dana, umesto da se pređe na razgovor i razumno otklanjanje problema", napomenuo je Ković.
Ukazujući da se Albanci vode logikom - što gore Srbima, to bolje za njih, Ković je rekao da takva politika vodi samo beskrajnom nastavljanju konflikata.
Očigledno je, dodao je, da to neko u Prištini hoće, uprkos tome što, s druge strane, postoji potreba da se na normalan način razgovara da se uslovi života učine podnošljivim ili čak dobrim sa obe strane.
"U Prištini se tako ne razmišlja i imamo vrlo slično iracionalno ponašanje onom koje dolazi iz političkog Sarajeva prema Republici Srpskoj", zaključio je Ković.


