Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić sazvala je za sutra, na zahtev 101 narodnog poslanika, sedmo vanredno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije. Poslanici će od 11 časova početi sednicu sa 32 tačke dnevnog reda, među kojima su i izmene seta pravosudnih zakona.
U pitanju su predlozi zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o sudijama, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, koji su pisani na osnovu preporuka Venecijanske komisije. Ovi zakoni su nakon usvajanja naišli na osudu dela javnosti, struke i Evropske unije, te su morali da prođu proveru Venecijanske komisije, a sada, uz korekcije, idu na ponovno usvajanje.
Prva verzija pravosudnih zakona donosi osnivanje Četvrtog osnovnog suda, utvrđuje se da je Odeljenje za visokotehnološki kriminal deo Višeg tužilaštva u Beogradu, a ne posebno tužilaštvo, predviđa se da se za međunarodnu saradnju mora tražiti odobrenje Ministarstva pravde, da o prigovorima na predmete odlučuju tužioci, a ne komisija, kako je sada, kao i da predsednici određenih sudova mogu biti birani ponovo, a takođe se smanjuju nadležnosti vrhovnog tužioca Zagorke Dolovac.
Uglješa Mrdić, poslanik SNS-a koji je bio i predlagač zakona, u više navrata je isticao da će ovim izmenama pravosuđe biti efikasnije, kao i da je ovo prvi korak ka, "vraćanju otetog pravosuđa državi i narodu". Deo opozicije je upozoravao da ovi zakoni predstavljaju udar na nezavisno sudstvo. Komesarka za proširenje Marta Kos je navela da je Srbija, donošenjem zakona, napravila korak unazad na putu ka EU.
Vodila se i polemika o tome da nije bilo javne rasprave o zakonima. Reagovalo je i Tužilaštvo za organizovani kriminal. Visoki savet sudstva (VSS) je saopštio da predlagač nije zatražio mišljenje ovog Saveta o predloženim izmenama, a što je zakonska obaveza i tražio povlačenje iz procedure.
Iz Tužilaštva za organizovani kriminal su upozorili da smanjenje broja tužilaca, što predviđa jedan deo amandmana, može da dovede do paralisanja procesa koji se vode, među kojima su i oni protiv organizovanih kriminalnih grupa Darka Šarića i Radoja Zvicera, predmet "Jovanjica"... Nakon svega toga, Brnabićeva je tražila stav Venecijanske komisije koja je dala mišljenje i preporuke.
Predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov rekeo je nedavno da je Srbija je u kratkom roku uradila ozbiljan posao na unapređenju pravosudnih zakona i preporuke Venecijanske komisije gotovo u potpunosti su ispunjene.
"Mogu da vam prenesem jedan zaista ozbiljno nepodeljen utisak, a to je da je Srbija u kratkom vremenskom periodu uradila dosta toga i da je u velikoj meri pripremila nacrt više ovih izmena zakona koji bi trebalo u kratkom periodu da idu u skupštinsku proceduru i koji će biti ozbiljan iskorak u pravcu daljeg jačanja vladavine prava", rekao je Petrov, gostujući na Radio-televiziji Srbije.
"Od devet konkretnih preporuka koje smo imali u urgentnom mišljenju, mi smo ispunili kompletno osam preporuka. Jedna, samo u jednom aspektu, najsitnijem mogućem, koja se tiče tužilaca kojima je prekinuto upućivanje po sili zakona. Jedino se tu baš nismo sa Venecijanskom komisijom u svemu složili. Ustvari, oni su nama dali na kraju za pravo kada smo im mi to dodatno sve objasnili", kazao je Petrov.
Zakoni o kreditima, novcu iz EU, doniranju organa
Na dnevnom redu parlamenta, pored pravosudnih akata su i izmene Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o ljudskim ćelijama i tkivima, Zakona o presađivanju ljudskih organa, Zakona o utvrđivanju garantne šeme i subvencionisanju dela kamate kao mera podrške mladima u kupovini prve stambene nepokretnosti, Zakona o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje infrastrukturnog koridora auto-puta E-761, deonica Pojate-Preljina.
Tu su zakoni o davanju garancije Republike Srbije za kredite, ali i potvrđivanje Izmena i dopuna Sektorskog sporazuma između Vlade Srbije i Evropske komisije o mehanizmima primene finansijske pomoći Unije Srbiji u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć u oblasti podrške programa ruralnog razvoja (IPARD III).
Na dnevnom redu je i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu, kao i akt o potvrđivanju Ženevskog akta Lisabonskog aranžmana o imenima porekla i geografskim oznakama, kao i Sporazuma između ministarstava unutrašnjih poslova Srbije i Grčke o uspostavljanju zajedničkih patrola radi zaštite javnog reda u odmaralištima dve zemlje... Poslanici će se izjasniti o kadrovskim rešenjima.