Srbija i Balkan

Slavenko Terzić za RT Balkan: Vladimir Putin dobro poznaje tragičnu srpsku sudbinu

Putinova poruka o podeli srpskog naroda nije bila slučajna, već odraz dubokog poznavanja balkanske istorije i mesta Srbije u ruskoj spoljnoj politici, kaže akademik Slavenko Terzić

Izjava Vladimira Putina da je podela srpskog naroda u više država bila protivna principima Ujedinjenih nacija (UN) i da je "tada pušten duh iz boce" pokazuje da ruski predsednik odlično poznaje ne samo istoriju Rusije već i Balkana, ocenio je akademik Slavenko Terzić, istoričar i nekadašnji ambasador Srbije u Moskvi, gostujući u emisiji "Danas na RT".

"To je dokaz da je Vladimir Putin politički i istorijski veoma obrazovan čovek, koji zna istoriju svog naroda, ali i istoriju Evrope. Ta izjava je dokaz da je vrlo dobro upoznat sa prilikama na Balkanu", rekao je Terzić.

Sagovornik televizije RT Balkan ističe da podela srpskog naroda nije samo posledica razbijanja Jugoslavije, već proces koji ima mnogo dublje istorijske korene.

"Prvo je imperijalna Austrougarska oblikovala tu politiku, zatim ju je nastavila Komunistička partija Jugoslavije, a potom je u AVNOJ-u formirana jugoslovenska federacija koja je podelila srpski narod administrativno-republičkim granicama za koje se smatralo da su samo privremene. Na kraju je takozvani demokratski svet te granice proglasio međunarodnim, iako nisu bile utvrđene ni plebiscitom, ni slobodnom voljom građana", naveo je Terzić.

Od Minhena do Krima – dugoročna strategija Rusije

Govoreći o ruskoj spoljnoj politici, Terzić je podsetio na knjigu ruskog politikologa Aleksandra Kazakova "Lisac sa severa – velika strategija Vladimira Putina", u kojoj se analizira dugoročna strategija predsednika RF.

Terzić dodaje da je termin "lisac sa severa" zapravo Napoleonov naziv za Kutuzova. Prema njegovoj oceni, ona počiva na dva osnovna cilja: povratku Rusije kao velike svetske sile i promeni globalnog svetskog poretka.

"Od Minhenskog govora 2007. godine Putin je najavljivao te korake. Posle toga, tačnije 2008. dolazi Gruzija, pa povratak Krima 2014. i intervencija u Siriji 2015. godine. Sve to pokazuje da je reč o dugoročnoj strategiji, a ne o pojedinačnim potezima", istakao je Terzić.

Kako je dodao, Rusija u Strategiji spoljne politike iz 2023. godine sebe definiše kao evroazijsku državu-civilizaciju, a njena politika polazi od uverenja da se brani od viševekovne strategije Zapada usmerene na njeno slamanje i rasparčavanje.

Svi savremeni problemi, upozorava, imaju duboke istorijske korene. S toga, Terzić podseća na ideju Zapada o dominacija od Baltičkog do Crnog mora uz odbacivanje Rusije.

"Zar je slučajno što se raspao Sovjetski savez, Čehoslovačka i Jugoslavija? Raspale su se sve slovenske federacije. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je govorio o obnovi nacizma, ali ja mislim da, iako je on vojnički poražen, nije nikada i ideološki. Često citiram Alfreda Rozenberga, Hitlerovog ministra za Istok, koji uoči napada na SSSR iznosi strategiju koja je slična današnjoj strategiji EU prema Rusiji. On kaže: moramo da vratimo Rusiju u srednji vek, da uništimo njenu industriju i inteligenciju. Onda, kaže, moramo odmah otvoriti kijevski univerzitet, da formiramo ukrajinsku inteligenciju, da od Ukrajine stvorimo tvrđavu koja će nas braniti od ruske opasnosti s Istoka. I poslednje, Krim treba da bude nemačka tvrđava na Crnom moru", podseća Terzić.

Ideja je, dodaje, ista vekovima: opkoliti Rusiju, iskoristiti njene unutrašnje slabosti, podeliti je i iskoristiti njena ogromna bogatstva.

Srbija i Rusija – tri veka savezništva

Govoreći o srpsko-ruskim odnosima, Terzić je ocenio da su Srbi bili najpouzdaniji saveznik Rusije na Balkanu.

"Srpski vojnik nikada nije ratovao protiv Rusije. Srbija dominira centralnim delom Balkana i ima izuzetan geopolitički značaj. Glavni putevi iz srednje Evrope prema jugu i istoku vode preko Srbije, zbog čega je ona važna ne samo Rusiji već i svim velikim silama ", rekao je nekadašnji ambasador Srbije u Rusiji.

Terzić se osvrnuo i na upornu želju Zapada da primora Srbiju da uvede sankcije RF, te podseća da taj potez ne bi ima veliki materijalni efekat po Moskvu, ali bi predstavljalo snažnu političku i moralnu poruku.

"EU želi da pokaže da smo se pridružili neprijateljskoj politici Zapada prema našem viševekovnom savezniku. Mi sečemo mostove koji su u teškim vremenima bili manje ili više pouzdan oslonac naše viševekovne politike. Ne smemo gledati trenutno, već moramo gledati iz istorijske dubine – gde su naši interesi i ko su naši saveznici. Ne smemo nasesti na dnevno-političke propagandne magle koje često slušamo od raznih mladih analitičara. Često se bojim da u tom našem laviranju i balansiranju ne izgubimo kompas kuda i sa kim treba da idemo u budućnost", poručio je Terzić.

"Rusija devedesetih nije pomogla ni Srbiji ni sebi"

Osvrćući se na raspad Jugoslavije, Terzić je ocenio da su Srbi platili najveću cenu geopolitičkih promena na Balkanu i da predsednik RF dobro poznaje tragičnu srpsku sudbinu.

"Narod koji je započeo proces oslobođenja Balkana 1804. pre Grka, a da ne kažem pre Bugara i Rumuna, započeo proces emancipacije Balkana dolazi u situaciju da velike evropske sile žele da ga svedu na Šumadiju, na Srbiju pre 1912. Zamislite da ljudi koji dolaze na Kosovo i Metohiju moraju da imaju licenciranog vodiča odobrenog od strane prištinskih vlasti za obilazak srpskih svetinja. Ovo je sumrak istorije, sumrak zdravog razuma. Zapadni svet koji je razorio Jugoslaviju, međunarodno priznatu zemlju, učestvovao u progonu Srba iz Republike Srpske Krajine, Republike Srpske, odvojio Crnu Goru i nadam se privremeno zaposeo temelj naše istorije Kosovo i Metohiju, stoji mirno i gleda najstrašnija nasilja koja se dešavaju nad Srbima na KiM. O čemu se tu radi? Ko su naši saveznici? Sa kim mi pravimo strateško partnerstvo? Kakav je naša budućnost? Koji je naš cilj", ističe Terzić.

Sagovornik "Danas na RT" kaže da je duboko uveren da je krajnji cilj zapadne politike svođenje Srbije na granice pre 1912, na tzv. Beogradski pašaluk.

"To je viševekovna neprijateljska politika više zapadnih sila prema nama kao narodu koji je započeo proces nacionalnih revolucija na Balkanu", dodaje.

Osvrćući se na argument dežurnih kritičara Rusije, a koji kažu da Rusija nije bila uz Srbiju 90-tih, Terzić dodaje:

"To je potpuno tačno. Rusija nije pomogla ni sebi. Jeljcinova politika je dovela do sloma istorijske Rusije, ali i do sloma Ruske Federacije. I ono što je još tragičnije Zapad je ruskim rukama davio Srbe u liku Jeljcina, tadašnjeg ministra spoljnih poslova Anreja Kozirjeva. Razbijanje Jugoslavije i rasparčavanje srpskog naroda je bio samo početak jednog velikog pohoda Zapada protiv Rusije. Rusija to tada nije razumela- Putin je to odlično razumeo i iz tih iskustava upozorava na podele naroda", zaključio je akademik Slavenko Terzić.

image
Live