Srbija i Balkan

Izmena zakona o tzv. OVK usvojena u drugom čitanju: Da li se teroristima krči put do slobode

Usvajanje je bio uslov Demokratske partije Kosova (DPK) za glasanje o "predsedniku". Podsetimo, Nacrt izmena i dopuna Zakona o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu u Hagu prekjuče je usvojen u prvom čitanju
Izmena zakona o tzv. OVK usvojena u drugom čitanju: Da li se teroristima krči put do slobodeGetty © Anadolu / Contributor

Skupština privremenih institucija u Prištini usvojila je u drugom čitanju Nacrt izmena i dopuna Zakona o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu u Hagu koji sadrži sužavanje nadležnosti Specijalizovanih veća, skraćivanje maksimalne kazne, promenu mesta gde će osuđeni služiti kaznu, a uvodi i mogućnost pomilovanja.

Ovo je bio uslov Demokratske partije Kosova (DPK) za glasanje o predsedniku. Podsetimo, Nacrt izmena i dopuna Zakona o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu u Hagu prekjuče je usvojen u prvom čitanju. 

Prema izmenama, Specijalizovana veća sudila bi samo u slučajevima koji se odnose na konkretne navode u izveštaju Dika Martija o nezakonitom vađenju i trgovini ljudskim organima.

Slučajevi ratnih zločina, zločina protiv čovečnosti ili političkog nasilja koji nisu povezani sa navodima o vađenju organa ne bi bili obuhvaćeni mandatom Specijalizovanih veća, već bi bili prebačeni sudovima i tužilaštvu na KiM, što bi značilo da bi za ratne zločine za koje su osuđena četvorica bivših vođa tzv. OVK bilo suđeno na KiM.

Prema tom predlogu, Specijalizovana veća sudila bi samo u slučajevima koji se odnose na konkretne navode o nezakonitom vađenju, uklanjanju i trgovini ljudskim organima, dok bi u slučajevima ubistva, mučenja i okrutnog ili nehumanog postupanja sudila smo kada su ti slučajevi direktno ili neposredno povezani sa slučajevima vađenja i trgovine organima. Takođe, bio bi skraćen i period za koji Specijalizovana veća imaju mandat i ne bi bio od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine, kao što je sada slučaj, već od 1. jula 1999. do 31. decembra 2000. godine

Predlog obuhvata i promenu dužine kazne koja može biti izrečena, a prema njemu maksimalna kazna koja može biti izrečena ne bi bila doživotni zatvor, kao sada, već 15 godina zatvora.

Mesto izdržavanja kazne bi se, prema predlogu, takođe promenilo. Prema sadašnjem zakonu, predsednik Specijalizovanih veća mesto izdržavanja kazne bira između zemalja koje su pristale da prime osuđene, dok predlog predviđa da se zatvorska kazna služi u zatvorima na KiM.

Predlog omogućava i predsedniku tzv. Kosova da pojedinačno pomiluje osobe osuđene pravosnažnom presudom.

Nacrt je podnet nakon što su Specijalizovana veća u Hagu 16. septembra prvostepeno osudila bivše vođe tzv. OVK Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Seljimija na ukupno 81 godinu zatvora zbog ratnih zločina.

Prečica do slobode za teroriste OVK i promena političke klime u lažnoj državi 

Izmene Zakona o specijalizovanim većima u Prištini mogle bi da stvore uslove da bivši komandanti tzv. OVK izađu na slobodu. 

Ujedno, uticali bi i na političku scenu u Prištini, prema mišljenju analitičara, jer bi povratkom Hašima Tačija na Kosovo i Metohiju "neprikosnoveni" Aljbin Kurti dobio konkurenciju. 

Kako je ranije za RTS ocenio karijerni diplomata Zoran Milivojević, izmene Zakona o specijalizovanim većima u Prištini deo su političke borbe i pokušaja da se stvore uslovi da Hašim Tači, posle žalbenog postupka, izađe na slobodu. 

"Mi u stvari imamo na sceni borbu za vlast na Kosovu i Metohiji kroz ovo. Pritisak i korišćenje 'OVK' pokazuju koliko je to društvo, s jedne strane, nestabilno i, s druge strane, koliko je opterećeno i koliko je 'OVK' u stvari simbol velikoalbanske politike i instrument za pritisak", kaže Milivojević za RTS. 

Kako su osnovana Specijalna veća u Hagu 

Zakon o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu je usvojen u avgustu 2015. godine, a Specijalizovana veća i Specijalizovano tužilaštvo osnovani su u skladu sa ovim zakonom, međunarodnim sporazumom koji je ratifikovala skupština privremenih institucija i ustavnim amandmanom.

Prema tim aktima, Specijalizovana veća i Specijalizovano tužilaštvo imaju nadležnost nad zločinima protiv čovečnosti, ratnim zločinima i drugim krivičnim delima, a sve u vezi sa navodima iz Izveštaja Parlamentarne skupštine Saveta Evrope od 7. januara 2011. godine o nečovečnom postupanju i nelegalnoj trgovini ljudskim organima na KiM i na severu Albanije.

U Izveštaju je tadašnji specijalni izvestilac Saveta Evrope Dik Marti optužio vođe tzv. OVK za umešanost u trgovinu ljudskim organima. Nakon ovog izveštaja, u septembru 2011. godine, Evropska unija je odlučila da osnuje Specijalni istražni tim (SITF) za sprovođenje nezavisne krivične istrage o navodima u Izveštaju, kao i o eventualnim drugim krivičnim delima povezanim sa tim navodima.

U leto 2014, SITF je objavio da su dokazi pribavljeni tokom istrage dovoljni za podizanje optužnice.
Za obradu tih navoda neophodno je bilo osnovati odgovarajuću ustanovu koja bi vodila sudske postupke u skladu sa zakonom.

Skupština privremenih institucija je u avgustu 2015. usvojila član 162 ustava i Zakon o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu, a pre toga su 2014. godine razmenjena pisma između predsednice privremenih institucija i visoke predstavnice Evropske unije za spoljne poslove i bezbednost.

Specijalizovana veća imaju konkretan mandat i nadležnost u postupku za zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i druga krivična dela. Sedište Specijalizovanih veća i Specijalizovanog tužilaštva Kosova je u Hagu, a osoblje je internacionalno, kao i sudije, specijalizovani tužilac i sekretar.

Sudije Specijalizovanih veća postavlja šef Misije Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike EU, tj. šef Misije Euleks, a po preporuci nezavisne Komisije za izbor, koja se sastoji od dvoje međunarodnih sudija sa značajnim iskustvom iz oblasti međunarodnog krivičnog prava i jednog međunarodno postavljenog zvaničnika.


image
Live