
Ujedinjeni protiv Srba: Kako je stvoren hrvatsko-albanski savez u ratu i kome je potreban u miru

Albansko-hrvatske veze skovane u "Domovinskom ratu" nikada nisu prekinute. U režiji diplomatskog predstavništva lažne države Kosovo u Hrvatskoj je obeleženo 35 godina od osnivanja Brigade albanskih dobrovoljaca u Gospiću i odata je počast Albancima koji su učestvovali u "Domovinskom ratu" u Hrvatskoj.
"Gospić je imao stratešku važnost na početku rata, dok je u 'odbrani' grada bila postavljena 118. brigada u kojoj su bili i albanski dobrovoljci", navodi se u objavi "ambasade".
Albanska brigada, navodi se, koristila je albanski jezik, albansku zastavu i intonirala je himnu Republike Albanije. Zastava pod kojom su se borili Albanci u Hrvatskoj, navodi se, čuva se danas u Zagrebu.
"Domovinski rat", Kolinda Grabar Kitarović i "KBS"
Prema Registru hrvatskih branitelja, u hrvatskoj vojsci bilo je ukupno 2.832 pripadnika albanske nacionalne manjine, od toga 2.471 dobrovoljac i 361 mobilisani, preneo je sajt "Veterani".
"Prema evidenciji Udruženja Albanaca branitelja Hrvatske u Domovinskom ratu, poginulo je 87 pripadnika albanske nacionalne manjine, 304 ih je ranjeno, a 229 penzionisani su kao ratni vojni invalidi. Prvi poginuli hrvatski branitelj albanske nacionalnosti bio je Anton Zefi. Poginuo je 9. maja 1991. u Hrvatskoj Kostajnici", navodi ovaj portal i dodaje da je prema nekim procenama ukupan broj Albanaca koji su učestvovali u ratu premašio 3.000.
Prvu jedinicu albanskih dobrovoljaca osnovao je general Tom Beriša septembra 1991, "u dogovoru sa tadašnjim predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom i predsednikom tzv. Kosova Ibrahimom Rugovom". Dogovoreno je da se osnuje centar za regrutaciju u Selskoj, kod Zagreba, a već u oktobru je 11 autobusa sa albanskim dobrovoljcima stiglo je u Gospić.
Kako navodi portal "Ilirija.kom.hr", albanski borci koji su ratovali u Hrvatskoj bili su držani u strogoj tajnosti, navodno zbog njihovih porodica koje su ostale da žive na KiM i zato, navodno, nemaju status "hrvatskih branitelja".
Tom Kaćineri, Albanac sa Kosova i Metohije, iz Udruženja dobrovoljaca Hrvatske jednom prilikom je precizirao da je 99 odsto albanskih boraca bilo sa KiM.
Lijepa njihova nikada nije zaboravila albanske "domobrane" sa Kosova i Metohije. Agim Čeku je dobio je najviša državna hrvatska odlikovanja: Red bana Jelačića, Red Nikole Šubića Zrinskog i Medalju za izuzetni poduhvat. Učestvovao je u operaciji "Oluja", ali i u nekim drugim u BiH do potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a bio je i ranjen u operaciji "Medački džep".
Hrvatsku vojsku je napustio 1999. da bi se priključio tzv. OVK. Svojevremeno je predsednik Hrvatske Zoran Milanović i to baš uoči obeležavanja godišnjice akcije "Oluja" u kojoj je proterano više od 250.000 Srba iz Hrvatske, oko 2.000 ubijeno, a koju zvanični Zagreb proslavlja kao "Dan pobede i domovinske zahvalnosti", odlikovao Rahima Ademija sa KiM.
Sudeći po svemu što je usledilo kasnije, Hrvatska im to zaista nije zaboravila.
Albanija, Hrvatska i lažna država potpisale su u Tirani memorandum o saradnji u oblasti odbrane i bezbednosti.

Na vojnoj akademiji "Dr Franjo Tuđman" u Zagrebu, 2024. godine, diplomirali su oficiri tzv. kosovskih bezbednosnih snaga (KBS), a povodom toga je upriličena svečanost kojoj je prisustvovao predsednik Hrvatske Zoran Milanović.
Prema Rezoluciji 1244 na Kosovu i Metohiji ne bi smela da postoji nijedna oružana formacija osim KFOR-a. Ta činjenica, međutim, ne sprečava Hrvatsku, koja je članica NATO i Evropske unije, da školuje oficire tzv. KBS.
Hrvatsko-albanske odnose najbolje opisuje izreka "neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj", zato i ne treba sumnjati u to da su sve ove "aktivnosti" usmerene protiv Srba i srpskog naroda u celini.



