Sedam miliona zastarelih evra: Ima li Crna Gora snage da reši aferu "Telekom"

Ako se utvrdi bilo šta što liči na kršenje zakona, a kamoli primanje mita, spreman sam da odmah preuzmem odgovornost, bez potrebe za suđenjem, doslovce je izjavio Milo Đukanović ispred zgrade Višeg suda u Podgorici posle "saslušanja" na kome je ćutao

Advokat Ana Đukanović, sestra Mila Đukanovića, odbila je danas da u Višem sudu u Podgorici odgovara na pitanja sudije Gorana Šćepanovića u slučaju "Telekom" koji je, posle godina ćutanja ponovo pokrenut pred crnogorskim pravosuđem. Njen branilac, advokat Svetlana Vujanović izjavila je posle saslušanja da je Đukanovićeva takvu odluku donela po njenom savetu, jer je "postupak pokrenut uz učešće neovlašćenog tužioca".

Pre nekoliko dana i bivši neprikosnoveni crnogorski lider, nekadašnji predsednik države i u vreme prodaje "Telekoma" predsednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović odbio je da odgovara na pitanja istražnog sudije u ovoj aferi. 

Branilac Đukanovića, advokat Svetlana Vujanović izjavila je da Đukanović tokom saslušanja nije odgovarao na pitanja postupajući po njenom savetu a kao razlog navela je da "u pozivu za saslušanje nisu bili precizirani konkretni razlozi, već samo zakonska odredba".

"Reč je o nastavku političkog obračuna sa mnom i politikom koju sam predstavljao a koja je počivala na građanskim i evropskim vrednostima", rekao je posle saslušanja sam Đukanović.

Podsećanja radi, Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore prošle, 2025. godine odbacilo je krivičnu prijavu NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnetu još 2019. godine, uz obrazloženje da je "nastupila apsolutna zastarelost". Posle te odluke SDT-a, krivično gonjenje osumnjičenih preuzeo je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države a Viši sud ocenio je da zastarelost nije nastupila i zakazao saslušanja.

"Problematično je i to što je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa preuzeo krivično gonjenje nakon odluke Specijalnog državnog tužilaštva da odbaci prijavu MANS zbog apsolutne zastarelosti. Vlada i Zaštitnik time ulaze u nadležnosti koje Ustav i zakon daju državnom tužilaštvu", rekla je advokat Vujanović posle saslušanja na kome je Milo Đukanović odbio da odgovara na pitanja suda.  

Narednih dana pred sudom bi trebalo da se pojave i biznismeni Oleg Obradović i Veselin Barović.

Inače, u krivičnoj prijavi podnetoj pre ravno sedam godina, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) na teret Milu Đukanoviću, njegovoj sestri Ani, te još nekolicini drugih osoba stavila je zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije.

Slučaj se odnosi na privatizaciju "Telekoma", državnog telekomunikacionog operatera iz  2005. godine, kada je većinski paket akcija te kompanije preuzeo "Mađar Telekom". 

Već feburara 2006. "Mađar Telekom" pokreće internu istragu zbog dva sumnjiva konsultantska ugovora a decembra te godine angažovana advokatska kancelarija dostavlja prvi izveštaj o istrazi. Posle toga "Mađar Telekom" objavljuje nalaze tog izveštaja i prosleđuje ga SEK-u.

Šest godina od privatizacije "Telekoma", 2011, američka Kompanija za hartije od vrednosti (SEK) optužila je "Mađar Telekom" i trojicu njegovih bivših zvaničnika za korupciju u Severnoj Makedoniji i u Crnoj Gori.  

U izveštaju SEK-a tada je navedeno da je u slučaju Crne Gore isplaćeno oko 7,35 miliona evra i to putem četiri konsultantska ugovora koji su, navodno, poslužili za prikrivanje isplata crnogorskim zvaničnicima u vezi sa privatizacijom "Telekoma" kako bi mađarska kompanija dobila željene uslove prilikom preuzimanja crnogorskog operatera. U dokumentaciji SEK-a govori se o najmanje dvojici crnogorskih državnih funkcionera koji su bili uključeni u proces privatizacije kao i o članu porodice visokog crnogorskog državnog zvaničnika kao i o četiri posrednička ugovora preko kojih je novac trebalo da bude prosleđen primaocima.

Iste godine, "Mađar Telekom" i njegova matična kompanija "Dojče Telekom" objavili su da su postigli nagodbe sa američkim vlastima u vezi sa postupcima koji su se ticali njihovog poslovanja u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji teške oko 95 miliona evra. Time je mađarska kompanije izbegla suđenje za korupciju.

Marta 2014. američka ambasada saopštila je da je njihova Komisija za hartije od vrednosti došla do dokaza da je u aferi "Telekom" došlo do koruptivnih radnji.

Aprila 2015. tužilaštvo Crne Gore dobilo je dokumentaciju o aferi "Telekom" a sledeće četiri godine tužioci su tvrdili da se čeka prevod.

Šest godina posle krivične prijave MANS-a protiv brata i sestre Đukanović i više drugih osoba, SDT Crne Gore, avgusta 2025. zbog zastarelosti tu prijavu je odbacilo. Mesec dana kasnije, Vrhovno državno tužulaštvo saopštilo je da je ta odluka pravilna i zakonita.

"Slučaj Telekom, uz dokumentovanu korupciju, odavno je mogao biti rasvetljen, ali je namerno razvlačen dok nije izgubio pravni smisao", saopšteno je tada iz MANS-a.

Iz partije crnogorskog premijera Milojka Spajića rečeno je da je "javnost uskraćena za objašnjenje o razlozima zbog kojih se odustalo od procesuiranja jedne od najvećih afera u novijoj istoriji Crne Gore",  a poslanik te stranke Uglješa Urošević dodao je da je "slučaj svesno zatrpavan u tužilačkoj fioci do potpune zastare".

Posle odluke SDT-a, glavni tužilac Crne Gore Vladimir Novović zatražio je od Tužilačkog saveta da se utvrdi disciplinska odgovornost tužioca Saše Čađenovića koji, po Novoviću, nije u ovoj aferi postupao u zakonskim rokovima zbog čega je nastupila zastara.

Proletos je okončan disciplinski postupak protiv Čađenovića u ovom slučaju, a zbog toga što je godinama držao u fioci dva predmeta, uključujuči i aferu "Telekom", sve dok nisu zastareli, suspendovani specijalni tužilac disciplinski je kažnjen smanjenjem plate za 40 odsto tokom šest meseci kao i zabranom napredovanja na dve godine. 

Crnogorski mediji prenose da je na početku slučaja vrhovni državni tužilac bila Vesna Medenica koja je sada u kućnom pritvoru pod optužbom da je bila deo kriminalne organizacije, a u pritvoru je pod istim optužbama i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić koji je na toj funkciji bio sedam godina, do 2022.

Sam Milo Đukanović posle "saslušanja" na kome je ćutao rekao je da se pozivu suda odazvao kao odgovran graćanin, ali smatra da se u "konkretnom slučaju narušava princip podele vlasti". Najavio je krivične prijave za sve za koje smatra da su "učestvovali u zloupotrebi državnih institucija", dodajući da za "navode o primanju mita ne postoje dokazi".

Po rečima Đukanovića, odluka SDT-a da zbog zastarelosti odbaci krivičnu prijavu protiv njega "nije mu učinila nikakvu uslugu". Naveo je da je SDT od podnošenja prijave 2019. do njenog odbacivanja 2025. imalo dovoljno vremena da razmotri svaki detalj, te da je to urađeno, "on danas ne bi bio ovde".

Po njemu, privatizacija "Telekoma" sprovedena je u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore i međunarodnim standardima, a on je "spreman da preuzme odgovornost ukoliko se otkriju nezakonitosti".

"Ako se utvrdi bilo šta što liči na kršenje zakona, a kamoli primanje mita, spreman sam da odmah preuzmem odgovornost, bez potrebe za suđenjem", doslovce je izjavio Đukanović ispred zgrade suda posle "saslušanja" na kome je ćutao.

"U pravnom sistemu svake uređene države, poziv nadležnih organa i institucija na izjašnjenje o korupcijskim aferama predstavlja šansu da se spere ljaga i dokaže nevinost. Međutim, kada se pred istražiteljima nađu ključni akteri najveće privatizacione afere u istoriji Crne Gore – bivši neprikosnoveni lider Milo Đukanović i njegova sestra, advokatica Ana Đukanović – strategija se svodi na dobro poznato, zaglušujuće ćutanje. Odbijanje da se odgovara na pitanja nadležnih državnih institucija u vezi sa aferom 'Telekom' nije samo procesna taktika; to je čin koji duboko potresa javni prostor i otvara ključno pitanje: ako su čisti, zašto se brane ćutanjem i šta zapravo kriju u podgoričkim i međunarodnim fiokama?", piše danas podgorički portal "Borba".