Crna Gora ne dovodi u pitanje primenu Badinterovog principa, ali je za konačno razgraničenje sa Hrvatskom neophodno prethodno utvrditi konkretnu liniju nekadašnje međurepubličke granice, koja na tom području nikada nije bila u potpunosti definisana, rečeno je RTCG-u u kabinetu premijera Milojka Spajića.
Ranije je hrvatski premijer Andrej Plenković rekao da Crna Gora neće zatvoriti pregovore sa Evropskom unijom ukoliko ne prihvati načela Badinterove komisije.
Iz Vlade Crne Gore su rekli da su spremni na kompromis i predložili da se pitanje prvo reši bilateralnim dijalogom, a ukoliko dogovor izostane, pred odgovarajućom međunarodnom instancom. Istakli su da je pitanje razgraničenja između dve države važno i složeno, "zbog čega mu treba pristupiti strpljivo, na osnovu činjenica i prava, bez dnevnopolitičke retorike i pritisaka".
"Spremnost Crne Gore na kompromis je iskrena, kao i naša obaveza da zaštitimo legitimne pravne pozicije i nacionalne interese. Verujemo da hrvatska strana to razume, jer isti princip važi i za nju. Crna Gora ne dovodi u pitanje primenu Badinterovog principa, prema kojem nekadašnje međurepubličke granice čine osnov granica država nastalih raspadom SFRJ. Ta primena, međutim, podrazumeva prethodno utvrđivanje konkretne linije koja je u relevantnom trenutku imala karakter međurepubličke granice, a koja u ovom pojasu nikada nije bila u potpunosti utvrđena", istakli su.
Poručili su da Crna Gora nema teritorijalnih pretenzija prema drugim državama i da poštuje njihov teritorijalni integritet, kao i sve sporazume koje je potpisala sa Hrvatskom.
"Suština je kako se granica protezala na konkretnom području i kako se, zajedno sa morem i tromeđom, utvrđuje jednim ugovorom o državnoj granici", naveli su i podsetili da su iste principe prihvatile i Slovenija i Hrvatska, ali da njihovo granično pitanje još nije rešeno.
Spajić predlaže dvostepeni pristup: prvo bilateralni dijalog, a ako se uz dobru volju obe strane rešenje ne postigne u razumnom roku, zajednički odlazak pred odgovarajuću međunarodnu instancu.
"Ne tražimo prečice na evropskom putu niti čiju blagonaklonost. Tražimo da se sva pitanja sagledaju realno, odgovorno i u evropskom duhu", naveli su i podsetili da je Hrvatska deklaracijom zauzela stav da bilateralna pitanja, uključujući granične sporove, ne treba da budu prepreka pristupanju država kandidata Evropskoj uniji.
Poručili su da "Crna Gora i Hrvatska, kao prijateljske i savezničke države, imaju kapacitet da dugogodišnje otvoreno pitanje reše dogovorom".
"Cilj nam je da budućim generacijama ostavimo odnos u kojem granica nije tema spora, nego primer kako odgovorne evropske države rešavaju i najosetljivija pitanja. Tako granicu činimo mestom spajanja i stvaramo preduslove za razvoj pograničnog područja", zaključuje se.
Podsetimo, Hrvatska je postavila osam uslova Crnoj Gori, a Podgorica je, za sada, ispunila dva. Odlukom Vlade Crne Gore u Morinju je ostala spomen ploča koja je nezakonito postavljena i na kojoj je napisana laž.
Na spomen-ploči u Morinju, na mestu gde je devedesetih bio sabirni centar JNA i gde niko nije ubijen, piše: "Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovde je bio logor, takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 – 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sećamo se ratnih zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi".
Ovde često cveće polažu ministri iz Hrvatske, kao i funkcioneri EU iako niko nije ubijen. Takođe, promenjeno je ime bazena u Kotoru koji se zvao Zoran Džimi Gopčević po vaterpolisti Crne Gore i čuvaru u Morinju.
Među zahtevima Zagreba je i pitanje granice, odnosno Prevlake, vlasništvo nad brodom "Jadran", odšteta za Hrvate, pitanje nestalih, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rešavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica.