Evropski parlament naredne nedelje glasaće o rezoluciji o Vukovaru, koju su pripremili hrvatski evroposlanici iz različitih političkih grupa, a kojom se pred Srbiju postavlja niz zahteva u vezi sa ratnim nasleđem devedesetih godina.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, koji je imao uvid u nacrt dokumenta, od Beograda se traži da omogući pristup relevantnim ratnim arhivima, objavi sve raspoložive informacije o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica i olakša pronalaženje i identifikaciju nestalih lica.
Srbija se poziva i da usvoji dugo najavljivani zakon o nestalim licima, uz zahtev da taj proces bude "istinski inkluzivan i transparentan".
U dokumentu se insistira na procesuiranju ratnih zločina i saradnji nadležnih organa kako bi porodice nestalih dobile informacije o sudbini svojih najbližih.
Nacrt rezolucije sadrži i politički osetljive formulacije o karakteru sukoba devedesetih godina. Odbrana Vukovara opisuje se kao simbol otpora "Miloševićevoj velikosrpskoj agresiji", dok se razaranje grada predstavlja kao jedna od najvećih evropskih tragedija nakon Drugog svetskog rata.
Poslanici u predloženom tekstu osuđuju negiranje i relativizaciju ratnih zločina, kao i javno veličanje osuđenih za ratne zločine. Posebno se pominju "javne počasti" ukazane Ratku Mladiću prilikom njegove sahrane u Beogradu.
"Evropski parlament osuđuje javne počasti koje su ukazane Ratku Mladiću prilikom njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026, nakon njegove pravosnažne osude za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine; naglašava da takve prakse podrivaju pomirenje, ponižavaju žrtve i narušavaju poštovanje činjenica koje su utvrdili sudovi", navodi se u nacrtu.
Dokument se poziva i na rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, uz ocenu da nisu svi odgovorni za zločine počinjene tokom i nakon borbi za Vukovar privedeni pravdi.
U nacrtu se ističe da sećanje na Vukovar ne pripada samo Hrvatskoj već čitavoj Evropi, kao i da je rešavanje pitanja nestalih, odgovornosti za ratne zločine i obeštećenja žrtava "civilizacijski imperativ".
Rezolucija je pripremljena povodom 35. godišnjice pada Vukovara, koji je 18. novembra 1991. godine, nakon 87 dana borbi, prešao pod kontrolu Jugoslovenske narodne armije i srpskih snaga.
Rasprava u Evropskom parlamentu zakazana je za 23. novembar, dok bi glasanje o rezoluciji trebalo da bude održano tri dana kasnije.