Srbija i Balkan
Večne kuće srpskih ratnika na 714 lokacija u svetu
U oblasti ratnih memorijala i staranja o njima, Srbija ima potpisane međudržavne sporazume sa Češkom, Rusijom, Slovačkom, Nemačkom, dok sa Kinom ima potpisan sporazum o saradnji u oblasti boračke zaštite, kažu u Ministarstvu rada za RT Balkan
Grobova srpskih ratnika i spomen-obeležja podignutih u čast velikih bitaka samo u inostranstvu ima 714, koliko prema evidenciji Sektora za boračko-invalidsku zaštitu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja ima ratnih memorijala van granica naše zemlje, dok ih u Srbiji ima 2.321.
U Ministarstvu rada objašnjavaju za RT Balkan da se evidencija o ratnim memorijalima ažurira godišnje, koliko uslovi omogućavaju pristup lokacijama.
"Prema Zakonu o ratnim memorijalima iz 2018. godine, predviđeno je donošenje akta o sadržaju i izgledu evidencija o svim ratnim memorijalima u Republici Srbiji, srpskim ratnim memorijalima u inostranstvu, kao i o ratnim memorijalima pripadnika stranih oružanih snaga u Republici Srbiji. Pravilnik je trenutno u izradi i planirano je njegovo donošenje do kraja tekuće godine", kažu u Ministarstvu rada.
Što se tiče održavanja grobova i spomen-obeležja naših heroja, kako kažu nadležni iz resornog ministarstva, ratni memorijali u inostranstvu uređuju se, redovno i investiciono se održavaju u skladu sa propisima države na čijoj teritoriji se nalaze i, po pravilu, na način na koji se uređuju i održavaju ratni memorijali drugih država, ako međunarodnim ugovorom između Republike Srbije i te države nije drugačije određeno.
Inače, naša zemlja ima potpisane ovakve ugovore sa nekoliko država: Slovačkom, Rusijom, Češkom, Nemačkom, ali i Kinom sa kojom je 2019. potpisan memorandum o razumevanju u oblasti boračkih prava.
Što se tiče ostale tri države, Republika Srbija sa njima ima potpisan sporazum o ratnim memorijalima, odnosno o njihovoj zaštiti. Radi se o sporazumima kojima se reguliše status i održavanje ratnim memorijala koji se nalaze na teritoriji država potpisnica, a pripadaju drugoj zemlji potpisnici.
Sa Slovačkom ovakav sporazum potpisan je 2009, a sa Rusijom 2013. godine. Kako kažu u Ministarstvu rada, osnovane su i mešovite komisije, srpsko-češka i međuvladina sa Ruskom federacijom koje se bave ovom problematikom. Sa Češkom je Vlada Srbije sporazum o zaštiti ratnih grobova i vojnih memorijala potpisala 2017. godine.
Prema ovom sporazumu, između ostalog, strane ugovornice razmenjuju podatke o mestima gde se nalazi ratni grob i vojni memorijal, obaveštavaju se o novopronađenim ratnim grobovima i vojnim memorijalima, razmenjuju popise srpskih i čeških žrtava rata, kao i podatke o stanju srpskih i čeških ratnih grobova i vojnih memorijala i merama preduzetim za njihovu obnovu.
Što se tiče, Nemačke, u novembru 2018. godine Republika Srbija potpisala je s ovom državom Sporazum o ratnim memorijalima i mestima stradanja žrtava poginulih ili umrlih tokom ratova, koji se nalaze na teritorijama zemalja potpisnica.
O važnosti ovakvih sporazuma, prema kojima se države potpisnice obavezuju da se staraju o memorijalima na svojoj teritoriji, a koji su vezani za zemlju s kojom imaju potpisan sporazum svedoči i nedavni slučaj sa Spomen kosturnicom Zebrnjak u Severnoj Makedoniji.
Spomen-obeležju koje su uništile bugarske okupacione snage tokom Drugog svetskog rata i koje se i danas nalazi u lošem stanju, pretilo je još veće uništenje prema informacijama Srpskog kulturno-informacionog centra "SPONA". Oni su obavestili srpske organe da se planiraju radovi radi eksploatacije mineralnih sirovina u kamenolomu u neposrednoj blizini Spomen kosturnice Zebrnjak, koji podrazumevaju detonacije.
Kako kažu u resornom ministarstvu, po dobijanju ovih informacija, kontaktirane su sve neophodne službe i pribavljen je Izveštaj od nadležne Uprave za kulturno nasleđe pri Ministarstvu kulture Republike Severne Makedonije.
"Kako se navodi u Izveštaju o uvidu u stanje zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra Spomen-kosturnice Zebrnjak sačinjenog u svrhu procene uticaja aktiviranja kamenoloma u neposrednoj blizini, utvrđeno je da su iskopi, u koje bi se postavljale mine, van zaštićenog područja (dalje od 500 metara)", navode u Ministarstvu rada.
Kako dodaju, zajedničkom saradnjom, a na inicijativu ministra Nikole Selakovića, sačinjen je tim od stručnjaka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i profesora sa Rudarsko-geološkog fakulteta, koji će sa odgovarajućom opremom, otići na lokaciju kako bi izvršili merenje.
Oni bi trebalo da utvrde da li dolazi do pomeranja zidnih masa i postojećih pukotina na samom objektu, kao i da li potresi dotiču stenu na kojoj se nalazi spomen-kosturnica.
"Odlazak i merenja su odložena do daljnjeg, kako su i miniranja u kamenolomu, odložena do daljnjeg", ističu u Ministarstvu rada.
