Pupovac na otvaranju Srpskog kulturnog centra u Kninu: Vrata otvorena za sve
Nakon Belog Manastira, Slavonskog Broda i Udbine, četvrti Srpski kulturni centar otvoren je u Kninu. Srpski kulturni centar u Kninu otvoren je u subotu, 6. aprila u prisustvu državnih i lokalnih političara, a prostor je osveštao episkop dalmatinski Nikodim.
U Centru, koji zauzima prostor na dva sprata, već se odvijaju određeni manji programi, muzički u kojima deca uče da sviraju harmoniku, srpski jezik i kulturu.
Predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, otvarajući službeno Srpski kulturni centar, kazao je da kultura i kulturno delovanje spadaju među najviše domete u kojima se ljudski rod ostvaruje.
"Hteli bismo da ovaj Centar bude mesto u kojem će se pripadnici srpske zajednice i svi koji će ovde dolaziti ostvarivati u gradu Kninu i ovom delu Dalmacije. Upravo je to smisao i svrha njegovog postojanja", rekao je Pupovac.
Podsetio je pritom okupljene na 6. aprila, na sudbonosan datum pre 83 godine za sve narode na prostoru bivše Jugoslavije, a naročito za Hrvate i Srbe. I to ne samo po stradanjima, kazao je Pupovac.
Podsetio je na 1941. godinu kada je jedna velika sila krenula na malu zemlju i razorila značajan deo tadašnjeg Beograda, dodavši da ne treba ni to kao niti jedno drugo stradanje koje je usledilo nakon toga zaboraviti, uključujući i ono koje je prolazio ovaj grad u prvoj polovini ratnih devedesetih godina.
"Centar je značajan zbog toga što se ovde otvara dom kulture, dom društvenih događanja i dom susreta ljudi koji imaju šta međusobno da podele. Srbi bi u njemu mogli negovati svoje karakteristične kulturne vrednosti, te zajedno s celim gradom i njegovom okolinom, deliti vrednosti šire kulture na prostoru na kojem žive, dok bi istovremeno vrata Centra bila otvorena za sve druge moguće kulturne doprinose samog grada, pripadnika većinskog hrvatskog naroda u ovom gradu i cele županije Šibensko-kninske, ali i šire od toga", kazao je predsednik SNV-a, preneo je portal zagrebačkog nedeljnika "Novosti".
Podsetivši na dramatične odnose u pojedinim razdobljima između Hrvata i Srba na tom području u kojima su udaljenosti i distance postojale veće nego što stvarno jesu i dublje nego što treba da budu, Pupovac se prisetio onih koji su značajno doprineli njihovom smanjenju, kao i istaknutih predstavnika Srba koji su kao gradonačelnici značajno doprineli Kninu.
"Za ovu priliku želeli bismo da se setimo jednog od istaknutih političkih prvaka iz Dalmacije. Radi se o Savi Bjelanoviću, rođenom u Đevrskama, koji je dobar deo svog veka kao član Dalmatinskog sabora delovao i živeo u Zadru. On će ostati upamćen i po tome što je u završnoj fazi svoga ne dugog veka od 47 godina doprineo da se razmirice koje su ovde u ono doba stvorene, ne uvek voljom samog naroda, ne pretvore u lošu priču, nego pomognu saradnji i jedinstvu oko zajedničkih političkih ciljeva. Kada budemo odlučivali u imenu koje će poneti ovaj Centar sasvim sigurno je da će Sava Bjelanović biti među onima čiji ime će se moći birati", naglasio je Pupovac.