Srbija i Balkan

Marko Milačić u "Relativizaciji": Srbi u Crnoj Gori treba da preispitaju odluku da podrže vlast

"Očekivao sam da će nova vlast pokazati mnogo veći senzibilitet ne samo prema Srbiji, Republici Srpskoj i srpskom narodu, nego prema elementarnim civilizacijskim vrednostima – prema pravdi i istini", kaže sagovornik Ljiljane Smajlović
Marko Milačić u "Relativizaciji": Srbi u Crnoj Gori treba da preispitaju odluku da podrže vlast© РТ Балкан

U novoj epizodi emisije "Relativizacija" Ljiljana Smajlović je razgovarala s predsednikom Prave Crne Gore Markom Milačićem, diplomiranim novinarom i magistrom međunarodnih odnosa, o rezoluciji o Srebrenici, ali i onoj o Jasenovcu, kao i o padu podrške vladi na čijem čelu je Milojko Spajić, odnosno o srpskoj podršci vladajućoj strukturi u Crnoj Gori.

Rezolucija o (navodnom) genocidu u Srebrenici, koja je usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, destabilizovala je ne samo vlast u Crnoj Gori nego i prilike u celom regionu, kaže Milačić na početku razgovora, te dodaje da je reč o paradoksu jer dok su tvorci, sponzori, kosponzori ove rezolucije govorili o miru, videli smo da je ista imala za posledicu i za svrhu nešto suprotno.

"Što se tiče Crne Gore, ona je produbila stare rane i jazove, i zato mislim da je njen cilj bila destabilizacija regiona. Sramotna je odluka Vlade Crne Gore da glasa za nju u UN, to je tuga moderne Crne Gore i ona više boli od odluka Mila Đukanovića. Od Đukanovića smo svašta očekivali i tokom dugog perioda te vlasti nismo mogli ništa da uradimo jer smo protiv sebe imali najokoreliji organizovani kriminal presvučen u boje kvazipolitičke partije. Međutim, ovo je došlo od ljudi koje smo doveli na vlast", ističe Milačić.

Očekivao je, kaže, da će nova vlast pokazati mnogo veći senzibilitet ne samo prema Srbiji, Republici Srpskoj i srpskom narodu nego prema elementarnim civilizacijskim vrednostima – prema pravdi i istini.

"Umesto toga imali smo zakucanu rezoluciji, glasanje za nju, uz prljavu igru s amandmanima koji su imali ulogu da zamažu oči srpskom stanovništvu, a da suština ostane ista. Amandmani su bili kao prigušivač na pištolju iz kojeg treba da pucate u leđa u rođenog brata", oštar je gost "Relativizacije".

Komentarišući katastrofalan poraz Pokreta Evropa sad na izborima u Budvi, kaže da je podrška rezoluciji sigurno uticala na ishod izbora, ali da su građani pre svega kaznili aktuelnu politiku. Poraz Milojka Spajića je splet brojnih okolnosti i politička posledica svega što se dešavalo poslednjih meseci. Vladajuća struktura nije zadovoljila neke elementarne političke kriterijume, i pokazala je veliku neozbiljnost.

Bistri se zamućena politička voda

Na opasku Ljiljane Smajlović da je Brisel prezadovoljan crnogorskim rukovodstvom sa Spajićem na čelu, odgovara da je Brisel bio zadovoljan i Milom Đukanovićem tolike godine, odnosno da onaj kojim je Brisel zadovoljan, taj gubi izbore jer gubi osećaj prema svom narodu.

Ipak dodaje da u PES-u sjajnih ljudi i progresivnih ideja, ali da oni sami sebi nanose veliku štetu jer su mislili da se politika može voditi lako preko Iksa, zanemarivši da je sasvim drugačije na terenu, u kontaktu s građanima.

"Ova situacija je razbistrila zamućenu političku vodu i kad se tome doda rezoluciji o Srebrenici, ali i mnogi drugi stavovi, npr. glasanje u Savetu Evrope, odnos prema Kosovu itd, mislim da smo mi u Crnoj Gori, naročito srpski narod, zreli za jedno političko preispitivanje podrške vladi na čijem je čelu Milojko Spajić", upozorava Milačić.

S tim u vezi, podseća da je predsednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević suspendovao podršku vladi dok u parlamentu ne bude izglasana rezolucija o genocidu u Jasenovcu, ali i izneo niz vrlo utemeljenih zahteva za opstanak koalicije.

"Knežević zahteva da se koalicioni sporazum doradi i da se nakon eventualnog usvajanja rezolucije o Jasenovcu parlamentarna većina obaveže na niz inicijativa – između ostalog za normiranje srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori, da trobojka postane narodna zastava, te da se reguliše pitanje dvojnog državljanstva kroz međudržavne sporazume sa Srbijom itd. Tako je odlučio Kneževićev DNP s kojim mi, Prava CG, imamo sporazum o saradnji", precizira Milačić.

Pomenuta rezolucija o genocidu u Jasenovcu trebalo bi da se krajem juna nađe na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, ali, kako kaže, nikad se ne zna šta će se desiti jer je Crna Gora ipak zemlja čuda. Sigurno je samo da ukoliko ne bude izglasana, Knežević i Mandić će odmah povući podršku većini.  

Komentarišući navode "Jutarnjeg lista" da će Milo Đukanović biti uhapšen, u kontekstu izručenja Duška Kneževića, kaže da je čudno što je to objavljeno u ovom trenutku, ali da se nada da su napisi istiniti jer neće biti pravde u Crnoj Gori sve dok Đukanović ne bude procesuiran.

"Kakva se poruka šalje ako mi ne procesuiramo čoveka koji je 30 godina najodgovorniji za organizovani kriminal, poharu ekonomije, diskriminaciju jednog naroda, identitetski inženjering itd. Pregršt je dokaza i do toga mora doći. Bez toga nema slobodne Crne Gore, nema pravedne Crne Gore, niti istinite Crne Gore", zaključuje gost "Relativizacije".

image