Srbija i Balkan
Broj oklopnih vozila zemalja u komšiluku: Srbija prva na prostoru bivše SFRJ, treća u regionu
Većinu oklopnjaka u operativnoj upotrebi Vojske Srbije čine vozila domaće proizvodnje
Pre nekoliko dana u javnosti je odjeknula vest da je u Srbiju stiglo 50 oklopnih transportera (OT) BTR-80A iz Mađarske, čiju je nabavku, pre četiri meseca, najavio tadašnji ministar odbrane, a sada premijer, Miloš Vučević, tokom sastanka sa mađarskim kolegom.
Prema dostupnim informacijama, pored već pristiglih, dogovorena je nabavka još 16 vozila ovog tipa, a radi se o varijanti sovjetskih točkaša sa pogonom 8h8, opremljenih kupolom MB2-02 čije je primarno naoružanje automatski top 2A72 u kalibru 30 mm.
Zbog pomenutog topa, varijanta BTR-80A se može klasifikovati i kao borbeno vozilo pešadije (BVP), uprkos originalnoj oznaci "bronírovannый transportёr", koja u prevodu sa ruskog znači "oklopni transporter".
Isporuka oklopnjaka iz Mađarske predstavlja značajno pojačanje za Vojsku Srbije, koja sada raspolaže sa više od 450 BVP, OT i MRAP-ova i to: 323 borbena vozila pešadije domaće proizvodnje M-80 (procena je da se još oko 200 drži u rezervi), koji se trenutno modernizuju na standard AB1, oko 40 oklopnih transportera "lazar 3", desetak MRAP (Mine-Resistant Ambush Protected) transportera M-20, oko 40 višenamenskih borbenih vozila "miloš" M-16 i naravno 50 mađarskih BTR-80A.
Ove brojke Srbiju stavljaju među vodeće države u regionu, kada je u pitanju broj OT i BVP, i to ne računajući oklopne automobile poput "hamvija", kao ni pojedine starije platforme poput BTR-50/60, MT-LBu, raznih verzija BOV i BRDM-2, koji se koriste kao izviđačka, komandna ili vozila za potrebe trupne PVO, artiljerije, vojne policije i za protivoklopnu borbu. Kada bi računali sve navedene, ukupan broj oklopnjaka u Vojsci Srbije porastao bi na oko 650-700 vozila.
Stoga su i u priloženom grafikonu predstavljeni brojevi u koje su uračunati isključivo oklopni transporteri, borbena vozila pešadije, MRAP-ovi i pojedina višenamenska borbena vozila, dok su oklopni automobili, laka oklopna vozila i osnovni borbeni tenkovi izuzeti iz ove analize.
Slovenija i Hrvatska
Okosnicu oklopno-mehanizovanih jedinica slovenačke vojske čini 30 oklopnih vozila "SKOV svarun" koji zapravo predstavljaju varijantu oklopnog transportera "patrija" finske proizvodnje, kao i 65 transportera "valuk", nastalih unapređivanjem austrijskih "pandura".
Ovde treba uračunati i manji broj, procenjuje se sedam, američkih MRAP vozila "kuguar". Kao i u slučaju Srbije, u ukupan broj nisu uračunati "hamviji", turske "otokar kobre", američki "oskoš" L-ATV i jugoslovenski BOV, što zbog relativnog slabog oklopa, što zbog njihove osnovne namene u Oružanim snagama Slovenije.
Hrvatska vojska raspolaže sa: 156 finskih "patrija" 8h8, od čega 126 njih služe kao oklopni transporteri, a preostalih 30 kao borbena vozila pešadije; 22 BVP M2A2 ODS "bredli" (poručeno je ukupno 89); 104 M-80 nasleđenih i zaplenjenih od JNA; kao i oko 30 MRAP vozila "makspro" američke proizvodnje.
Očekuje se da će po pristizanju ostatka "bredlija", jugoslovenski M-80 biti povučen iz operativne upotrebe, a hrvatske snage na raspolaganju imaju i 172 "oskoš" M-ATV i 112 M1151, koji predstavljaju unapređenu verziju "hamvija".
BiH, Crna Gora, Albanija, Makedonija i tzv. Kosovske bezbednosne snage
Oružane snage Bosne i Hercegovine su prema procenama Internacionalnog instituta za strateške studije iz 2012. godine imale 26 BVP AMH-10P francuske proizvodnje. Međutim, nije poznato koliko je ovih vozila danas u operativnom stanju.
Na osnovu istraživanja pomenutog instituta utvrđeno je da je 2023. godine Vojska BiH imala i 26 transportera M113 u operativnoj upotrebi. Iz ukupnog broja izuzete su male količine BRDM-2, BOV-1 i oko 80 "hamvija".
Crna Gora je ubedljivo najslabija u regionu, budući da raspolaže isključivo lakim oklopnim vozilima i automobilima poput L-ATV, "otokar kobre" i sa nekoliko domaćih BOV.
Prema dostupnim podacima, Albanija na raspolaganju ima oko 17 sovjetskih BMP-1 i 50 BMP-2, kao i 130 oklopnih transportera M113, odnosno 39 MRAP vozila "makspro" američke proizvodnje. Kao i u slučaju BiH, ove brojeve treba uzeti sa rezervom zbog nepostojanja podataka o operativnom statusu za dobar deo njih.
Osim navedenih, albanska vojska je opremljena i sa 25 "ivekovih" automobila LMV i 106 od "hamvija", a u narednim godinama se očekuje isporuka još 136 ovih vozila.
Severna Makedonija je po broju oklopnjaka slična Albaniji, pa tako njena vojska raspolaže sa 10 BMP-2, 60 BTR-70, 12 BTR-80 i 10 MT-LB sovjetske proizvodnje, uz oko 100 nemačkih oklopnih transportera TM-170 "hermelin", 10 grčkih "leonida 2" i 30 američkih M113.
Međutim, ovi podaci datiraju iz 2013. godine, pa je upitno koliki deo vozila je u operativnom stanju danas, a u procesu modernizacije Oružane snage Severne Makedonije dogovorile su nabavku 54 "strajkera" američke proizvodnje.
Iz ukupnog broja je u makedonskom slučaju izuzeto 150 "hamvija", 32 L-ATV, 2 "kobre i 2 "engereka" turske kompanije "Otokar".
Kada su u pitanju tzv. KBS, ova formacija u upotrebi ima 55 patrolnih vozila M1117, koji se zapravo koriste kao oklopni transporteri, zatim 10 MRAP BMC "kipri" i 30 BMC "vuran" turske proizvodnje. U ukupan broj nije uračunato oko 200 "hamvija" i 80 "otokar kobri".
Bugarska, Rumunija i Mađarska
Prema podacima Internacionalnog instituta za strateške studije iz 2023. godine, Oružane snage Bugarske raspolažu sa 70 borbenih vozila pešadije BMP-23 i BMP-30, koji zapravo predstavljaju bugarsku verziju sovjetskih BMP-1, zatim sa oko 20 BTR-60, 100 MT-LB i MT-LBu, kao i sa 45 MRAP vozila IAG "gardijan".
U ukupan broj oklopnjaka bugarske vojske nije uračunato 36 sovjetskih BRDM-2, koji se slično kao i u Vojsci Srbije, uglavnom koriste kao izviđačka vozila i platforme za protivoklopne sisteme i 17 američkih patrolnih vozila M1117. Takođe, poznato je da je Bugarska početkom 2024. godine dogovorila nabavku 183 borbenih oklopnih vozila "strajker".
Ubedljivo prvo mestu po broju oklopnjaka zauzima Rumunija i to prvenstveno zbog ogromne količine vozila proizvedenih za vreme Hladnog rata.
Tako rumunska vojska, prema Registru konvencionalnog naoružanja Ujedinjenih nacija, na raspolaganju ima: 141 MLI-84(M) zasnovanih na BMP-1, 69 TAB B33 "zimbru" zasnovanih na BTR-80, 155 TAB-77 zasnovanih na BTR-70, 211 TAB-71 zasnovanih na BTR-60 (+ 600 do 800 u rezervi), 134 švajcarskih BVP "pirana 5", koje se po lincenci proizvode u Rumuniji, 43 vozila "pirana 3C", 76 transportera MLVM i četiri MRAP vozila "kuguar".
Ipak prvo mesto po broju oklopnjaka, Oružane snage Rumunije najviše duguju transporterima ABC-79M (ranija oznaka TABC-79M), četvorotočkaškoj verziji navedenog TAB-77, budući da ih u upotrebi i dalje ima oko 400.
Rumunija je takođe ugovorila i nabavku 21 američkog amfibijskog AAV, a pored 1.200 uračunatih oklopnjaka raspolaže i sa više od 400 različitih oklopnih automobila kao što su "hamvi", PVP francuske kompanije "Panhard" i URO VAMTAC španske kompanije "Urovesa".
Mađarska vojska je pre isporuke poslednje isporuke Srbiji, imala oko 600 transportera BTR-80, što znači da ih je sada ostalo 550, a ovaj broj će se dodatno smanjiti kada i preostalih 16 vozila bude isporučeno našoj državi.
Pored toga, Oružane snage Mađarske su naručile 209 nemačkih borbenih vozila pešadije iz porodice "links", konkretno verziju KF41, od kojih je 9 već isporučeno, a interesantno je da se u skladu sa dogovorom mađarske vlade i kompanije "Rajnmetal" ova vozila, između ostalog, proizvode i u Mađarskoj.
U broju od 664 oklopnjaka je uračunato i 55 MRAP vozila – 13 "kuguara" i 42 "makspro", kao i oko 50 višenamenskih borbenih vozila "ejder jalcin", od čega je 40 kupljeno iz Turske, dok je 10 proizvedeno u Mađarskoj. Očekuje se da će mađarska vojna industrija proizvesti još oko 300 ovih vozila i to pod oznakom "gidran". Oružane snage Mađarske, pored navedenih, raspolažu i sa 90 M1151 i 20 "oskoš" M-ATV.
