Srbija i Balkan

Čuvajte se komaraca i virusa zapadnog Nila: Ugroženi oboleli od kovida i osobe slabijeg imuniteta

Komarci su sve brojniji, a u Srbiji imamo čak tri vrste – rečne, kućne i invazivne, od kojih čak dve mogu da prenesu groznicu zapadnog Nila
Čuvajte se komaraca i virusa zapadnog Nila: Ugroženi oboleli od kovida i osobe slabijeg imuniteta© TANJUG/ SAVA RADOVANOVIĆ

Sezona komaraca počela je ranije, a poslednje poplave i rast Dunava posle obilnih kiša učinili su da budu značajno brojniji.

Jedan od najvećih eksperata u oblasti entomologije, penzionisani prof. dr Dušan Petrić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, kaže da su u Srbiji najrasprostranjeniji rečni komarci koji imaju dve podvrste – aedes vexansaedes sticticus – koji mogu da prelete i do 10 kilometara dnevno.

"Oni se razmnožavaju posle plavljenja reka, prvo su u formi jaja koja mogu da prežive i deset godina, pa larvi i na kraju lutki", objašnjava profesor i dodaje da je i aktivnost kućnih, culics komaraca, preuranjena.

U pitanju je vrsta za koju kaže da ima znatno manju moć letenja, od 300 do 500 metara. Osim što nam zujanjem dosađuju dok spavamo, ovi komarci odgovorni su i za širenje virusa zapadnog Nila.

Analizirajući podatke iz 2022. godine, kaže da su na korak da dokažu da su ljudi koji su preležali kovid ili imaju neko hronično oboljenje ili slabiji imunititet, podložniji obolevanju od groznice zapadnog Nila.

"Uočeno je i da u periodu prezimljavanja, od oktobra do aprila, što je veća temperatura, veća i frekvencija virusa zapadnog Nila, bez obzira na manji broj komaraca", objašnjava on.

Kaže da su i rečni i kućni komarci počeli da se ponašaju netipično.

"Normalno bi podrazumevalo da rečni komarci ujedaju pred zalazak Sunca i u sumrak, dok kućni uvek noću. Sad napadaju stalno", kaže naš sagovornik.

Njegova koleginica, Aleksandra Ignjatović Ćupina, prof. Medicinske entomologije na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, za RT Balkan kaže da oni broje jedinke po klopkama koje postavljaju.

"To su standardizovane klopke, i mi smo paralelno radili korelaciju između uhvaćenih jedinki rečnog komarca i analizu osetljivosti stanovništva, i utvrdili smo da je kritični prag 20 komada uhvaćen za jednu noć. Sve preko toga smatra se za neizdrživo uznemiravanje, brojka je prekomerna i treba raditi suzbijanje", kaže prof. Ignjatović Ćupina.

Prošle godine smo imali čak 320 puta više komaraca, u odnosu na našu granicu tolerancije, što je 6.400 jedinki.

"Reakcija na ubod se veoma razlikuje u zavisnosti od osetljivosti kod osobe. Kod nekog se manifestuje oticanjem crvenilom i svrabom, koji prođu za 15, 20 minuta, a kod nekog ostavi duže posledice, pogotovo kod beba i male dece. Ti kućni komarci imaju sasvim različit način razvoja i drugačije preferencije za razvojna staništa, jer oni se razvijaju u stalnim barama i hrane se na pticama. Postoji i jedan biotip koji se adaptirao na čoveka, hrani se tako, a postoji i tip hibrida, koji voli i ptice i ljude i najodgovorniji su za prenošenje virusa zapadnog Nila", kaže ona.

Virus se ne prenosi sa čoveka na čoveka putem ujeda komaraca, podseća ona, ali su, ako naglašava, simptomi vrlo neugodni.

"Oko 80 odsto i ne zna da je zaraženo, nemaju nikakve znake obolevanja. Kod nekih se javljaju bolovi i slabost u mišićima, a kod nekih i neuroinvazivni sindrom, što znači da može da dođe do encefalitisa ili meningoencefalitista, odnosno upale mozga, i takvi pacijenti mogu da umru", podseća sagovornica RT Balkan.

Za prenošenje denga virusa najodgovorniji su pripadnici treće vrste, invazivni tigrasti komarci, objašnjava profesorka.

"Ta vrsta je došla u Srbiju 2018. a već godinu kasnije smo je registrovali, što znači da se trajno nastanila. Tigrasti komarac je vektor i denga virusa, žute groznice, zika virusa i još 20 drugih virusa, ustanovljeno je u istraživanjima", navela je ona. 

Ona naglašava da je prvi slučaj obolevanja od groznice zapadnog Nila zabeležen 2012. godine, a da smo 2013. bili prvi po obolevanju u Evropi sa više od 400 obolelih.

Prof. Poljoprivrednog fakulteta kaže da prevencija podrazumeva postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata, kao i uklanjanje svih ostataka vode iz saksija, buradi, fontana, zapušeni oluci, septičke jame, kanalizacioni odvodi...

U Beogradu će ekipe "Gradske čistoće" danas nastaviti akciju suzbijanja odraslih jedinki komaraca na teritoriji grada, ukoliko vremenski uslovi to budu dozvolili, saopšteno je iz tog javnog preduzeća.

image