Svet

Kijev u grču, saveznici nesložni: Neizvestan dogovor o otplati duga od zamrznute ruske imovine

Prema sporazumu G7 iz juna, sredstva bi trebalo da omoguće Kijevu da profitom od oko 280 milijardi dolara u zamrznutim ruskim sredstvima vrate kredit
Kijev u grču, saveznici nesložni: Neizvestan dogovor o otplati duga od zamrznute ruske imovine© Tanjug/AP Photo/Efrem Lukatsky

Ukrajinski zvaničnici su sve više zabrinuti zbog kašnjenja finalizacije sporazuma, koji bi trebalo da omogući Kijevu da se zajam od 50 milijardi dolara otplati iz prihoda od zamrznute ruske imovine, prenosi "Blumberg", pozivajući se na izvore.

Prema sporazumu G7 iz juna, sredstva bi trebalo da omoguće Kijevu da profitom od oko 280 milijardi dolara u zamrznutim ruskim sredstvima vrate kredit.

Međutim, sprovođenje plana je otežano zahtevima SAD i rizikom da Mađarska uspori bilo kakvu odluku na nivou EU o podršci Ukrajini ili sankcijama Rusiji, navodi "Blumberg" izjave zvaničnika koji su zahtevali da budu anonimni.

Takođe se napominje da će svaka članica G7 i EU koja je dala zajam Ukrajini snositi rizik ako zamrznuta sredstva Rusije donesu manji profit nego što se očekuje.

Ranije je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni rekao da će okvirni sporazum između zemalja G7 o davanju 50 milijardi dolara kredita Ukrajini , otplaćenih iz prihoda od ruske imovine, biti potpisan u oktobru.

Dok se vremenski okvir za sporazum G 7 odugovlači do kraja godine, Ukrajini će biti potrebna odluka sledećeg meseca, kada će revizija finansiranja od strane Međunarodnog monetarnog fonda podrazumevati uveravanja da su budžetski zahtevi Kijeva ispunjeni, rekao je jedan od izvora.

"Potreban nam je pravi mehanizam. Rasprave traju predugo i potrebne su nam konačne odluke", požalio se Vladimir Zelenski ove nedelje.

Od početka ruske vojne operacije u Ukrajini, EU i zemlje G7 zamrzle su skoro polovinu ruskih deviznih rezervi, u vrednosti od približno 300 milijardi evra. Više od 200 milijardi nalazi se u EU, uglavnom na računima belgijskog "Euroklira".

Primena aranžmana G7 naišla je na prepreku zbog zabrinutosti SAD oko činjenice da EU treba da obnavlja zamrzavanje imovine svakih šest meseci, zajedno sa širim sankcijama protiv Moskve. SAD su zatražile trajnija uveravanja koja bi ublažila zabrinutost administracije predsednika Džozefa Bajdena zbog potpisivanja zajma bez odobrenja Kongresa.

Visoki anonimni zvaničnik Bajdenove administracije rekao je da SAD žele uveravanja od saveznika da će ruska imovina ostati zamrznuta sve dok ne dođe do "pravednog mirovnog sporazuma i dok Rusija ne plati štetu prouzrokovanu invazijom". 

Neke članice G7, poput SAD i Velike Britanije, zalagale su se za potpunu zaplenu ruske imovine. Zabrinutost oko zakonitosti takvog poteza dovela je do odluke da se umesto toga iskoriste kamate prikupljene sredstvima.

Rusija je više puta ukazivala da bi sve radnje preduzete protiv njene imovine predstavljale "krađu", insistirajući da bi zaplena sredstava ili slični potezi prekršili međunarodno pravo i doveli do odmazde.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je ove nedelje da bi "nelegalni pokušaji pljačke Ruske Federacije" naneli ogromnu štetu međunarodnom finansijskom sistemu.

image