Svet

Dragi: Samo Putin može staviti tačku na sukob u Ukrajini

Reakcija Italije na ukrajinski sukob je, verovatno, bila mnogo jača od onoga kako su mnogi očekivali, poručuju iz Italije
Dragi: Samo Putin može staviti tačku na sukob u Ukrajiniwww.globallookpress.com © Angelo Carconi

Bivši premijer Italije Mario Dragi poručio je da kraj vojnog sukoba u Ukrajini zavisi samo od ruskog predsednika Vladimira Putina.

"Izgledi za mir su teški, iako se mnogo toga promenilo u poslednje vreme: kanali komunikacije su mnogo otvoreniji, a Kina, kako se čini, je sve više zainteresovana za to da dođe do pregovora. Međutim, Kremlj je do sada pokazivao da ne želi mir. Naša vlada je uvek tražila mir i pokušavala da doprinese njegovom posredovanju. Ali, samo predsednik Putin može da stavi tačku na ovaj masakr", rekao je Dragi, prenose "RIA Novosti".

On je napomenuo da je Italija, čiji je on premijer bio do 22. oktobra ove godine, pokazala svetu da se njena podrška Ukrajini i saradnja sa partnerima iz EU, SAD i G7 nastavlja, i da prethodno dobri odnosi sa Moskvom nisu stajali na putu podršci Kijevu.

"Stav Italije o ratu je, verovatno, bio mnogo jači od onoga kako su mnogi očekivali", objasnio je.

I dok na Zapadu nastavljaju da pričaju o tome da Kremlj nije zainteresovan da se vrati za pregovarački sto, iz Moskve tvrde drugačije: gotovo svakodnevno se mogu čuti izjave da je Rusija i dalje spremna da pregovara, ali da to zapravo ne žele u Kijevu.

Ruski predsednik je ove nedelje izjavio da su Sjedinjene Američke Države uspele da poseju razdor između ukrajinskog i ruskog naroda, iako se on lično uvek nadao da će jaki i sveobuhvatni koreni dva naroda uvek biti jači od stranog uticaja, kao i da je mislio da će Minski sporazum biti ispoštovan. Nedavna izjava bivše nemačke kancelarke Angele Merkel o tome da nikada i nije bilo u planu ispoštovati ovaj dogovor, pokazala je da je odluka o početku vojne operacije u Ukrajini bio pravi korak, ali i stavio pod pitanje istinitost bilo čega što u budućnosti kažu ili potpišu na Zapadu, poručio je lider Rusije.

Podsećanja radi, Minski sporazumi, koji uključuju dva dogovora, postignuti su tokom 2014. i 2015. godine. Nastali su kao posledica državnog prevrata u Ukrajini, nakon što je predsednik Viktor Janukovič bio svrgnut, a protiv naroda koji je odbio da se podčini novim vlastima bila sprovedena vojna operacija. Sporazumi su trebali da doprinesu regulisanju situacije na jugo-istoku tadašnje Ukrajine.

U isto vreme, Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba priznao je ovog leta da su poslednja stvar koju on želi zapravo pregovori sa Moskvom, i da čak i ukoliko bi iz Moskve i dobio poziv za povratak za pregovarački sto, to bi značilo da je Rusija slaba, a u tom slučaju on ne bi želeo da pregovara.

image