
Rusija i Kina ostaju dobri partneri

Nakon telefonskog razgovora predsednika Rusije i Kine, Vladimira Putina i Si Đinpinga, drugog za proteklih mesec dana, kineski dnevni list "Čajna dejli" preneo je da će dve zemlje zadržati dugoročnu i strategijsku prirodu bilateralnih odnosa, kao i da "odnosi Pekinga i Moskve neće biti poremećeni spoljnim faktorima ili bilo kojom trećom stranom".
Telefonski razgovor dvojice predsednika održan je svega četiri dana nakon sastanka kineskog ministra spoljnih poslova Vang Jia i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova u Johanesburgu, na marginama sastanka ministara spoljnih poslova G20. Oba ministra spoljnih poslova takođe su ponovila neraskidivo prijateljstvo Kine i Rusije, kao i posvećenost zemalja produbljivanju strateške koordinacije.
Doprinos Globalnog juga miru u Ukrajini
Članak u kineskom dnevniku usledio je nakon prvih kontakata i dogovora Rusije i SAD u Rijadu.
Kineski list istakao je da je Si Đinping prilikom razgovora sa Putinom ponovio stav Kine o rešavanju ukrajinske krize, rekavši da je Grupa prijatelja za mir, koju su u septembru prošle godine osnovali Kina i Brazil, zajedno sa još nekim zemljama Globalnog juga, stvorila atmosferu i uslove za političko rešenje krize.
"Kina je zadovoljna što Rusija i relevantne strane čine pozitivne napore za smanjenje ukrajinske krize", istakao je Si.
Naglasio je da istorija i stvarnost pokazuju da su Kina i Rusija dobri susedi koji se ne mogu udaljiti, da su pravi prijatelji koji dele sreću i nevolje podržavajući se međusobno i da teže zajedničkom razvoju.
Spoljnopolitički pravci Kine i Rusije su dugoročni
Odnos Kine i Rusije uživa snažne unutrašnje pokretače i jedinstvenu stratešku vrednost i nije usmeren protiv bilo koje treće strane, niti će biti pod uticajem bilo koje treće strane, izjavio je predsednik NR Kine.

On je istakao da su razvojne strategije i spoljnopolitički pravci obe zemlje dugoročni.
"Bez obzira na to kako se međunarodni pejzaž menja, odnos Kine i Rusije kretaće se svojim tempom, doprinosiće njihovom razvoju i revitalizaciji, te unositi stabilnost i pozitivnu energiju u međunarodne odnose", dodao je Si.
List je u tekstu posvećenom razgovoru Sija i Putina podsetio na reči portparola kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đijana, koji je rekao da je Kina od početka krize u Ukrajini bila u stalnoj komunikaciji sa relevantnim stranama, da je posvećena izgradnji konsenzusa za okončanje sukoba i otvaranje puta za mirovne pregovore.
Kina na udaru SAD i Kanade zbog izvoza u Rusiju
Istovremeno, Kineska medijska grupa (KMG) izvestila je da su SAD nastavile da uvode mere protiv Kine, poput revizije investicija i kontrole izvoza, zbog navodne zaštite nacionalne bezbednosti, pokušavajući zapravo da umanje ekonomski uticaj Kine, posebno njenu sposobnost razvoja visokih tehnologija.
Vang Sjaosung, profesor Ekonomskog fakulteta pri Univerzitetu Ženmin, izjavio je za KMG da je ekonomska i trgovinska represija Donalda Trampa prema Kini tokom njegovog prvog predsedničkog mandata bila preliminarna, ali da je nakon što je ponovo došao na vlast Tramp "ubrzao tempo".
"Od uvođenja carina za Kinu, do postavljanja ograničenja za bilateralne investicije, SAD su u punom obimu sprovele politiku kombinovanog udara koja ima za cilj ne samo pritisak na Kinu, već i ubrzanje prekida veza između Kine i SAD na polju visokih tehnologija", rekao je tom prilikom Vang Sjaosung.
Dok SAD carinama i drugim merama otežavaju kineski izvoz u tu zemlju, Kanada je 24. februara najavila uvođenje novih sankcija, ovoga puta protiv 76 stranih entiteta i pojedinaca koji su Rusiji isporučivali robu dvostruke namene, među kojima je više od 20 kineskih privrednih subjekata.
Portparol Lin Đijan je tim povodom rekao da je Kina zadržala objektivan i pošten stav po ukrajinskom pitanju, da je posvećena promovisanju političkog rešenja krize, da nikada nije ustupala ubojito oružje sukobljenim stranama, da je strogo kontrolisala izvoz robe dvostruke namene, a da su pritom obim i mere kontrole izvoza dronova iz Kine najstroži u svetu.
"Kao i druge zemlje, razumno je i logično da Kina ostvaruje normalnu ekonomsku i trgovinsku saradnju sa Rusijom, na osnovu ravnopravnosti i obostrane koristi. Kineska strana poziva Kanadu da odmah opozove svoju pogrešnu odluku. Preduzećemo neophodne mere da odlučno zaštitimo legitimna prava i interese kineskih kompanija", rekao je Lin Đijan, nazvavši kanadski pristup nerazumnim i veoma pogrešnim, zbog čega je Kina uputila zvanični demarš Kanadi.
Lin Đijan je dodao da se kineska strana oduvek protivila unilateralnim sankcijama koje nemaju osnovu u međunarodnom pravu i nisu odobrene od strane Saveta bezbednosti UN.