Svet

Makron: Britansko-francuska vojna delegacija će biti poslata u Ukrajinu

"Koalicija voljnih" planira da pripremi svoj predlog za prekid vatre u Ukrajini u roku od tri nedelje, rekao je predsednik Francuske
Makron: Britansko-francuska vojna delegacija će biti poslata u UkrajinuGetty © Michele Tantussi/Getty Images

Britansko-francuska vojna delegacija će biti poslata u Ukrajinu radi razrade formata buduće ukrajinske vojske, rekao je predsednik Francuske Emanuel Makron, nakon sastanka "koalicije voljnih" u Parizu.

"Odlučili smo da britanski premijer i ja ovlastimo načelnike generalštabova naših vojski, kako bi francusko-britanski tim mogao da ode u Ukrajinu narednih dana i blisko sarađuje sa našim ukrajinskim partnerima. Oni su takođe odobrili ovaj mehanizam, da bismo u svim oblastima pripremili kakav će biti format sutrašnje ukrajinske vojske", rekao je on.

"Koalicija voljnih" planira da pripremi svoj predlog za prekid vatre u Ukrajini u roku od tri nedelje, istakao je Makron.

"Biće neophodno pregovarati sa Rusijom o tome šta će  biti nakon sukoba. Dan nakon njegovog završetka, mi ćemo sesti za pregovarački sto i razgovarati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i njegovim timom pregovarača, kako o budućnosti Ukrajine, tako i Evropljana", navodi Makron.

Francuski predsednik se takođe obavezao na formiranje evropskih snaga spremnih za raspoređivanje u Ukrajini kada se postigne dogovor o miru, ali je i pohvalio napore Sjedinjenih Američkih Država da se okonča sukob.

Makron je rekao da su se sve zemlje učesnice saglasile tokom današnje diskusije da Evropa treba da ojača sopstvenu odbranu, i precizirao da to znači jačanje snaga i sposobnosti odbrambene industrije i na nivou svake države članice i na nivou EU.

Istakao je da je to u skladu sa padom podrške koju Ukrajini pružaju Sjedinjene Američke Države.

Učesnici Samita o Ukrajini u Parizu su jednoglasno odlučili da sada nije vreme da otklanjanje antiruskih sankcija, dodao je francuski predsednik.

Ipak, kako navodi, ne postoji pravni osnov za konfiskaciju zamrznute ruske imovine, a njena sudbina biće rešena u okviru pregovora o obnovi Ukrajine.

I britanski premijer Kir Starmer je, nakon sastanka sa Vladimirom Zelenskim i drugim liderima, izjavio da sada nije vreme za ukidanje sankcija Rusiji.

"Apsolutno je jasno da Rusija pokušava da odlaže, da se igra i moramo da budemo potpuno jasni u vezi sa tim", istakao je Starmer. Prema njegovim rečima, treba pružiti više podrške Ukrajini kako bi bila u najjačoj mogućoj poziciji.

Šolc optužio Moskvu da nije zainteresovana za "pravi mir"

Odlazeći nemački kancelar Olaf Šolc je takođe izjavio da bi ukidanje sankcija Rusiji bila "ozbiljna greška", ističući da sankcije treba da budu "zadržane i pooštrene".

On je rekao da postoji stalna podrška Ukrajini, pozivajući Rusiju da prihvati ponudu o prekidu vatre koja se nalazi na stolu.

Šolc je kritikovao Moskvu što "uvek dodaje" uslove onome o čemu se razgovara, ističući da ga to navodi da zaključi da Rusija "trenutno nije zainteresovana za pravi mir".

Hrvatski premijer Andrej Plenković je istakao da nikada nije bilo predviđeno da hrvatski vojnici budu angažovani na teritoriju Ukrajine.

"Hrvatska će i dalje pružati sveobuhvatnu pomoć kao odgovorna članica EU-a i NATO-a, posebno na području razminiranja i vojne pomoći. U kontekstu najava jačanja evropske odbrane, Vlada će nastaviti da ulaže u jačanje odbrambenih sposobnosti i modernizaciju Hrvatske vojske, kako bi garantovala bezbednost Hrvatske i mogla odgovoriti na sve buduće izazove", naveo je Plenković.

Poljski premijer Donald Tusk je rekao da se na sastanku nije razgovaralo samo o postizanju mira u Ukrajini, već i o bezbednosti celog evropskog kontinenta, preneo je Gardijan.

Istakao je da je sastanak pokazao "veoma pozitivne promene" u Evropi tokom poslednjih nekoliko godina i da su se učesnici ujedinili u osudi "ruske agresije" i nameri da nastave da podržavaju Ukrajinu koliko god to bude potrebno.

Tusk je naglasio da je neophodno da Evropa uloži napore da njeni odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama budu što je moguće bolji, čak i ako, kako je naveo, "okolnosti nisu uvek povoljne".

"Svi smo svesni da su NATO i Evropa bezbedniji kada je saradnja sa SAD na najvišem mogućem nivou", naveo je Tusk.

U Parizu je danas završen sastanak lidera "Koalicije voljnih" posvećen podršci Ukrajini i postizanju pravednog i trajnog mira.

Na skupu su učestvovali predsednici Ukrajine, Francuske, Litvanije, Finske i Kipra, vršilac dužnosti predsednika Rumunije, kancelar Nemačke, kao i premijeri Velike Britanije, Belgije, Bugarske, Danske, Španije, Hrvatske, Estonije, Grčke, Irske, Islanda, Italije, Letonije, Luksemburga, Norveške, Holandije, Poljske, Portugalije, Češke, Slovenije i Švedske.

Sastanku su prisustvovali i potpredsednik Turske, predsednici Evropskog saveta i Evropske komisije, kao i generalni sekretar NATO-a.

Austrija, Australija i Kanada predstavljene su na nivou ambasadora.

image