Svet

Odjeci razgovora Trampa sa Putinom i Zelenskim: Jasno šta stoji na putu miru - ne, nije teritorija

Protekli vikend pokazao je ko kontroliše igru, ocenjuje analitičar
Odjeci razgovora Trampa sa Putinom i Zelenskim: Jasno šta stoji na putu miru - ne, nije teritorijaGetty © Joe Raedle / Staff

Američki predsednik Donald Tramp ugostio je u nedelju Vladimira Zelenskog, ali se pre i posle sastanka čuo sa ruskim liderom Vladimirom Putinom. Iz izveštaja medija stiče se utisak da je pitanje teritorija glavna prepreka u postizanju sporazuma o Ukrajini. To, piše za RT internešenel analitičar Sergej Poletaev, nije baš tačno.

Zapravo, navodi on, najveća prepreka su bezbednosne garancije koje Zelenski zahteva u zamenu za pristajanje na Trampov mirovni plan. I to garancije "u stilu Člana 5 NATO-a", što je termin koji je ukrajinska propagandna mašinerija plasirala još tokom pregovora u Istanbulu u proleće 2022.

Amerika

Pitanje bezbednosnih garancija bio je glavni razlog zašto je sporazum propao 2022. godine. Tadašnji premijer Velike Britanije Boris Džonson posetio je Kijev i rekao Zelenskom da Zapad neće potpisati takve garancije i da se neće upuštati u vojni sukob sa Rusijom zbog Ukrajine.

Malo se toga promenilo od tada, i skoro je sigurno da Ukrajina neće dobiti nikakve pravno obavezujuće garancije od Trampa. To je očigledno iz jezika koji koriste Amerikanci - izrazi kao što su "uveravanja" umesto "garancije".

Evropa

Od Trampovog povratka u Belu kuću, evropski lideri iznova pokušavaju da se mešaju u direktne pregovore Rusije i SAD - ili da ih poremete ili da ubede Trampa da pritisne Rusiju da prihvati njihove uslove.

Glavna ideja EU je da se zadrži trenutni režim u Kijevu i da se Ukrajini omogući da vodi antirusku politiku i dobije zapadnu vojnu podršku čak i nakon završetka sukoba. Ovo ostavlja prostor za osvetu i znači da poraz Ukrajine – a samim tim i Evrope – neće izgledati katastrofalno. Među raznim izjavama datim u Mar-a-Lagu, Trampova opaska da će Evropa snositi primarnu odgovornost za posleratnu bezbednost Ukrajine prošla je uglavnom nezapaženo. Ali ona ukazuje da su propali pokušaji Evrope da privoli Trampa na garancije "u stilu Člana 5". Evropa bi sada mogla da počne da gura Kijev ka kapitulaciji kako bi smanjila sopstvene gubitke, ocenjuje Poletaev.

Rusija

Dok Evropa i Ukrajina rade na prepravljanju mirovnog sporazuma koji su dogovorili Putin i Tramp, Rusija uporno ponavlja: ako nije dogovoreno sa Moskvom, nećemo to prihvatiti. Vladimir Putin je jasno stavio do znanja da Rusija neće praviti nikakve kompromise u vezi sa Ukrajinom i da će ostvariti svoje ciljeve na ovaj ili onaj način. Drugim rečima, mir će doći samo pod ruskim uslovima.

Moglo bi se postaviti pitanje zašto Rusija uopšte učestvuje u pregovorima kada se oni stalno završavaju na isti način. Postoje dva glavna razloga za to, navodi Poletaev. Prvo: primarni cilj ruske diplomatije je da olakša izlazak Amerike iz sukoba. U mnogim aspektima, Rusija je već uspela u tome, a izlazak SAD doveo je sukob u njegovu završnu fazu, a kijevski režim u agoniju.

Drugo, da bi mir bio trajan, sve strane moraju da ga prihvate kao jedinu održivu opciju – to eliminiše rizik od revanšizma.

Ukrajina i prave bezbednosne garancije

Tokom pregovora u Istanbulu predstavljen je nacrt Ugovora o stalnoj neutralnosti i garancijama bezbednosti za Ukrajinu. Plan je predviđao da, pored SAD, Velike Britanije i Francuske, Rusija i Kina takođe služe
kao garanti bezbednosti za Ukrajinu.

Garancije bi se mogle svesti na tri ključne tačke:

1. Garancije su uslovljene održavanjem neutralnosti Ukrajine i poštovanjem drugih uslova sporazuma (uključujući zaštitu statusa ruskog jezika, Ruske pravoslavne crkve, obezbeđivanje denacifikacije, smanjenje broja ukrajinskih oružanih snaga i legalno odustajanje od pretenzija na određene teritorije).

2. Ukrajini se ne sme isporučivati oružje ili slati trupe, niti se mogu izvoditi vojne vežbe bez saglasnosti svih uključenih strana.

3. Bilo kakve akcije u vezi sa Ukrajinom moraju dobiti jednoglasno odobrenje svih garanta (uključujući Rusiju). Ovo u suštini uvodi princip veta sličan onom Saveta bezbednosti UN.

Čini se da je Rusija otvorena samo za mirovno rešenje zasnovano na ovim principima. Nema razloga da Kremlj pristane na jednostrane bezbednosne garancije za Ukrajinu bez učešća Rusije, sve dok je ona u stanju da se bori. Poletaev trenutno ne vidi razlog da Vašington, Pariz ili London podrže takav sporazum.

To ukazuje da pravo mirovno rešenje ostaje nedostižno. Kao što je predsednik Putin izjavio, Rusija će u narednim mesecima verovatno morati da ostvari svoje ciljeve u ukrajinskom sukobu vojnim sredstvima, zaključuje analitičar.

image
Live