
Putinovo novo oružje? Finski irvasi na udaru "ruskih" vukova

Suočeni sa rekordnim brojem napada vukova na irvase, stanovnici severa Finske šuškaju da je za sve kriva — Rusija. Vlasti u Helsinkiju, međutim, insistiraju da se još ništa pouzdano ne zna.
U 2025. godini prijavljeno 2.124 irvasa koje su ubili vukovi, ali Udruženje pastira irvasa Finske kaže da se to odnosi samo na životinje čiji su ostaci pronađeni. Medijima su pokazali fotografije kostura u šumi, oglodanih do koske.
"Kad vidite dovoljno mrtvih, znate. Postoje znakovi da su u pitanju vukovi. Uvek napadaju grlo i noge", izjavio je za "Gardijan" Juha Kujala, 54-godišnji gonič irvasa.
Svake godine, Kujala pušta svoje irvase u šume kod Kuusama, blizu granice sa Rusijom. Tamo provode zimu na ispaši, hraneći se travom, lišajevima i pečurkama.
Finska je zatražila prijem u NATO u proleće 2022, posle početka Specijalne vojne operacije u Ukrajini, i zatvorila granicu sa Rusijom. Životinje, međutim, idu kuda im je volja.
Kujala insistira da njegove irvase jedu vukovi koji prelaze granicu.
"Moje imanje je 38 kilometara od ruske granice. Kad padne sneg, vidite tragove koji dolaze s njihove strane", kaže on.

Naučnici iz finskog Instituta za prirodne resurse nisu toliko sigurni. Mia Valtonen, zadužena za genetsko testiranje vukova koje lovci ubiju u okviru programa kontrole populacije, kaže da joj se čini da je većina stranog porekla, ali napominje da još nije završen genetski popis finskih vukova.
"Ne možemo biti sigurni da većina tih vukova dolazi iz Rusije. Jeste verovatno, ali ne možemo to reći sa sigurnošću", kaže ona.
To ne sprečava meštane Kuusama da teoretišu kako su se ruski vukovi osilili jer su svi lovci "poslati na front u Ukrajinu".
Kujala je tako ispričao britanskim medijima da se broj ruskih vukova udvostručio tokom Drugog svetskog rata, kada su milioni muškaraca mobilisani za borbu protiv Trećeg rajha. Nešto slično se desilo i kada se Sovjetski savez raspao 1991.
Vukovi su inače donedavno bili zaštićena vrsta u EU, ali je Brisel prošle godine dozvolio lov na njih. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je imala lične razloge da se zalaže za tu meru: 2022. godine je vuk pojeo konja na njenoj farmi u Donjoj Saksoniji.



