
Bivši komesar: Ursula fon der Lajen nema stila za upravljanje

"Predsednički" način na koji Ursula fon der Lajen vodi Evropsku komisiju šteti Evropi, ocenio je nekadašnji član njenog tima.
"Imam utisak da su komesari sada uglavnom ućutkani", rekao je Nikolas Šmit, koji je bio komesar za radna mesta i socijalna prava u prvoj Komisiji Fon der Lajenove.
"Sistem, način na koji je Kolegijum organizovan — veoma centralizovan, nazovite ga predsedničkim ili bilo kojim drugim sistemom — nije dobar za Kolegijum, nije dobar za Komisiju i nije dobar za Evropu uopšte", rekao je on za "Politiko".

Šmit je bio u Komisiji od 2019. do 2024. godine i bio je vodeći kandidat Partije evropskih socijalista (PES) na izborima za EU 2024. godine. Socijalisti su se nadali da će moći da ostane i drugi mandat, ali je vlada Luksemburga umesto toga nominovala Kristofa Hansena iz centralno-desničarske Evropske narodne partije čiji je i Fon der Lajen član. Šmit je sada predsednik Fondacije za evropske progresivne studije, tink-tenka PES.
Iako je neuobičajeno da aktuelni komesari otvoreno kritikuju Fon der Lajenovu, nekoliko bivših članova Kolegijuma je to učinilo. Mišel Barnije je koristio svoje memoare da optuži bivšu šeficu da predsedava "autoritarnim skretanjem" u Komisiji. Još jedan bivši komesar, Tjeri Breton, takođe je rekao da Fon der Lajen ima previše moći, tvrdeći da Evropa "nije izgrađena da bi imala caricu ili cara".
Šmit je takođe optužio Komisiju da joj nedostaje dugoročna vizija i strateško planiranje.
"Da li smo imali pravu stratešku debatu o Evropi u svetu, koji je već bio drugačiji svet od onog koji smo ranije poznavali? Nismo imali pravi strateški pristup, pravu strategiju", rekao je o prvom mandatu Fon der Lajenove.
Što se tiče odnosa sa SAD, Šmit je kritikovao Komisiju što javno nije branila bivšeg komesara Bretona, kome je Vašington izrekao zabranu putovanja zbog onoga što smatra nepravednim naporima da se regulišu američki društveni mediji i tehnološki giganti.
Šmit je takođe kritikovao inicijativu Komisije za deregulaciju, koja ima za cilj smanjenje birokratije u oblastima od tehnologije do politike zaštite životne sredine putem takozvanih omnibus paketa.
Rekao je da to "nije dobar način" za rešavanje pitanja smanjenja birokratije.
Komisija je dosledno opravdavala omnibus pakete kao mere pojednostavljenja namenjene povećanju konkurentnosti i smanjenju administrativnog opterećenja za preduzeća.



