
Rađa li se Treći ujedinjeni front: Predsednica Kuomintanga dolazi u posetu matičnom delu zemlje

Kineski mediji preneli su vest da su Centralni komitet KP Kine i Si Đinping, u svojstvu generalnog sekretara Centralnog komiteta KP Kine, pozvali Čeng Li-vun, predsednicu Kuomintanga, partije kineskih nacionalista sa Tajvana, da od 7. do 12. aprila poseti matični deo zemlje.

Sung Tao, direktor Kancelarije Centralnog komiteta KP Kine za pitanja Tajvana, izjavio je tim povodom da je Čeng više puta od stupanja na dužnost izrazila spremnost da poseti kopneni deo Kine radi unapređenja mirnog razvoja odnosa između KP Kine i Kuomintanga, kao i odnosa preko Tajvanskog moreuza.
Prema najavama kineskih zvaničnika, Čeng je prihvatila poziv i posetiće provinciju Đaijangsu, Šangaj i Peking.
"Ona je izrazila nadu da će obe strane zajednički raditi na unapređenju mirnog razvoja odnosa preko Tajvanskog moreuza, jačanju razmene i saradnje, doprinosu miru u tom regionu i poboljšanju blagostanja ljudi sa obe strane", navedeno je u saopštenju.
"Poseta Čeng se, stoga, prirodno posmatra kao zasnovana na toj političkoj osnovi i kao doprinos obuzdavanju rastuće samouverenosti snaga koje zastupaju 'nezavisnost' Tajvana", rekao je Dženg.
On služi kao politička osnova za dijalog i saradnju preko Tajvanskog moreuza, posebno u odnosima između Komunističke partije Kine i Kuomintanga. Prvi i Drugi ujedinjeni front Dve partije nisu održavale baš idilične političke odnose tokom 20. veka.
Sukob između KP Kine i Kuomintanga započeo je još dvadesetih godina prošlog veka, nakon raspada njihove prvobitne saradnje u okviru Prvog ujedinjenog fronta.
Kuomintang, pod vođstvom Čang Kaj-šek, pokrenuo je progon komunista 1927, što je dovelo do građanskog rata koji je trajao sa prekidima više decenija.
Tokom Drugog kinesko-japanskog rata, dve strane su privremeno obustavile sukob i formirale Drugi ujedinjeni front radi otpora japanskoj invaziji. Kuomintang je nosio teret frontalnih borbi kao međunarodno priznata vlada, dok su komunisti vodili gerilski rat i širili svoj uticaj u seoskim oblastima.
Nakon poraza Japana 1945, građanski rat je nastavljen i završen pobedom komunista 1949, kada je osnovana Narodna Republika Kina, dok se Kuomintang povukao na Tajvan.
Separatistička politika Laj Čing-tea zajednički izazov
Danas se KP Kine i Kuomintang, koje spaja stav o postojanju jedne Kine, suočavaju sa politikom predsednika Tajvana Laj Čing-tea i njegove Demokratske progresivne partije koji se zalažu za nezavisnost Tajvana i tesne veze sa SAD.
Matični deo Kine najavio je prvih dana ove godine da će proširiti saradnju i dijalog sa Tajvanom, kao i da će raditi na unapređenju integrisanog razvoja preko Tajvanskog moreuza.
Sung Tao je u novogodišnjoj poruci, upućenoj sunarodnicima na ostrvu, tada poručio da je kopneni deo Kine posvećen unapređenju mirnog razvoja odnosa preko Tajvanskog moreuza i unapređivanju nacionalnog ujedinjenja na osnovu principa jedne Kine i Konsenzusa iz 1992. godine, a poseta Čeng Li-vun je prvi konkretan korak na tom planu.
Presuda opozicionom političaru podgrejala atmosferu na ostrvu
Politička klima na Tajvanu dodatno je podgrejana, nakon što je sud u Tajpeju u četvrtak osudio bivšeg gradonačelnika i nekadašnjeg predsedničkog kandidata Ko Ven-džea, trećeplasiranog kandidata na izborima održanim pretprošle godine, člana opozicione Tajvanske narodne partije, na 17 godina zatvora, nakon što ga je proglasio krivim za korupciju i zloupotrebu političkih donacija.
Tužioci su tražili ukupnu kaznu od više od 28 godina zatvora za Koa, koji ima 66 godina, navodeći da je primio 17,1 milion tajvanskih dolara (oko 535.563 američkih dolara) u mitom u vezi sa velikim projektom razvoja nekretnina u gradu.
Takođe se navodi da je proneverio desetine miliona iz političkih donacija, saopštili su tužioci.
Hiljade ljudi okupilo se u nedelju na protestu ispred Predsedničke kancelarije u Tajpeju, izražavajući protivljenje pomenutoj presudi, pri čemu su, kako prenose tamošnji mediji, govornici optuživali pravosuđe za političku pristrasnost i zloupotrebu vlasti.
Situacija na Tajvanu podgrejana je i međusobnim pokušajima opozicije i vlasti da opozovu jedni drugima poslanike u skupštini ostrva, zatim pokretanjem procesa za opoziv predsednika Laj Čing-tea, ali i sve češćim i većim, a prema mnogim ocenama i ponižavajućim ustupcima koje Laj Čing-te čini u odnosima sa SAD.





