Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei izjavio je danas da je jedino mesto za Amerikance u Persijskom zalivu "na dnu njegovih voda". Izjava Modžtabe je pročitana na iranskoj državnoj televiziji. On je naveo da se od izbijanja rata između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela 28. februara oblikuje novo poglavlje za Persijski zaliv i Ormuski moreuz.
Vrhovni lider Irana je istakao da će Teheran osigurati bezbednost regiona Persijskog zaliva i eliminisati, kako je rekao, zloupotrebe koje neprijatelji sprovode na tom plovnom putu.
"Iran namerava da nastavi da kontroliše Persijski zaliv i Ormuski moreuz, osiguravajući bezbednost bez američkog prisustva", izjavio je Modžtaba Hamnei.
On je dodao i da bi novo upravljanje Ormuskim moreuzom donelo mir, napredak i ekonomske koristi svim zemljama Persijskog zaliva.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je da je američka pomorska blokada luka njegove zemlje u stvari produžetak vojnih operacija, uprkos tekućem primirju između dve strane.
Ministar spoljnih poslova Irana Abas Aragči u telefonskom razgovoru sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči je rekao da je Iran spreman za pregovore.
Aragči je ponovio da su Sjedinjene Američke Države izazvale nesigurnost u regionu Bliskog istoka svojom "pomorskom piraterijom", misleći na američku blokadu Ormuskog moreuza, preneli su iranski državni mediji.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da niko ne zna status pregovora sa Iranom osim njega i još nekoliko ljudi, sugerišući da pregovori napreduju uprkos prividu zastoja.
Predsednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf poručio je da je uzdržanost Teherana do sada bila svesna odluka kako bi se "diplomatiji dala šansa", dok vojni vrh signalizira da je taj prostor ograničen.
Zastoj u Ormuskom moreuzu ima globalne posledice: cena nafte premašila je 120 dolara po barelu, a cene benzina u SAD dostigle su najviši nivo u poslednje četiri godine. Istovremeno, aktivisti sa humanitarne flotile koja plovi ka Pojasu Gaze tvrde da je izraelska vojska počela presretanje plovila, što dodatno podiže tenzije u regionu.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je da će svaki pokušaj blokade Irana na moru "biti osuđen na propast", naglašavajući da Ormuz ima ključni strateški i nacionalni značaj za njegovu zemlju.
U Vašingtonu, Tramp otvara novi front – ovoga puta sa evropskim saveznicima. On je najavio da administracija "razmatra smanjenje trupa u Nemačkoj", u kontekstu rastućih nesuglasica sa kancelarom Fridrihom Mercom zbog rata sa Iranom. Odluka će, kako je naveo, biti doneta u kratkom roku.
Tramp je više puta kritikovao Berlin i druge NATO saveznike da ne učestvuju dovoljno u podršci američko-izraelskim operacijama, posebno kada je reč o obezbeđivanju plovidbe kroz Ormuski moreuz. Nemačka, inače, ostaje jedno od najvećih uporišta američkih trupa u inostranstvu, sa oko 33.900 vojnika.
U međuvremenu, OPEK se suočava sa unutrašnjom krizom. Na sastanku u Beču predstavljen je redovni godišnji izveštaj koji pokazuje rast globalne potražnje, rezervi i izvoza nafte tokom 2025. godine, ali ta slika već deluje zastarelo. Najavljeni odlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz organizacije mogao bi da izmeni odnose unutar kartela i utiče na buduće prognoze. Zvaničnici u Beču za sada izbegavaju da komentarišu ovaj potez, što samo pojačava utisak da je OPEK u "kriznom režimu".
Američki predsednik pozdravio je odluku Ujedinjenih Arapskih Emirata o napuštanju OPEK-a, ocenivši da to može dovesti do sniženja cene nafte.
30. apr 2026 • 21:44
Tramp: Niko ne zna status pregovora
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da niko ne zna status pregovora sa Iranom osim njega i još nekoliko ljudi, sugerišući da pregovori napreduju uprkos prividu zastoja.
"Niko ne zna o čemu se u pregovorima radi, osim mene i još nekoliko ljudi", rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu.
Priznao je neizvesnost u vezi sa iranskom vođstvom.
"Imamo problem jer niko sa sigurnošću ne zna ko su vođe. To je pomalo problem", dodao je Tramp.
Insistirajući da Teheran "žalosno" želi da postigne sporazum, Tramp je rekao da njegova blokada Ormuskog moreuza funkcioniše po planu.
"Njihova ekonomija se ruši. Blokada je neverovatna. Moć blokade je neverovatna", naglasio je Tramp.
Na pitanje da li namerava da prekine trenutno važeće primirje i nastavi bombardovanje Irana, Tramp je istakao: "Ne znam da li nam je to potrebno. Možda nam je potrebno".
Pezeškijan: Pomorska blokada luka je produžetak vojnih operacija protiv Irana
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da je američka pomorska blokada luka njegove zemlje u stvari produžetak vojnih operacija, uprkos tekućem primirju između dve strane.
"Svet je bio svedok iranske tolerancije i pomirenja. Ono što se radi pod maskom pomorske blokade je produžetak vojnih operacija protiv države koja plaća cenu za svoj otpor i nezavisnost", saopštio je on na Iks mreži.
Aragči: Iran je spreman za pregovore, ukoliko Vašington promeni ponašanje
Iran je spreman za pregovore, ukoliko Vašington promeni ponašanje, izjavio je danas iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči u telefonskom razgovoru sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči.
Aragči je ponovio da su Sjedinjene Američke Države izazvale nesigurnost u regionu Bliskog istoka svojom "pomorskom piraterijom", misleći na američku blokadu Ormuskog moreuza, preneli su iranski državni mediji.
Izraelci ponovo gađali bolnicu u Libanu
Snimci na društvenim mrežama prikazuju štetu na bolnici u Ganduru nakon izraelskog vazdušnog napada na Nabatiju al-Favu, u južnom Libanu.
Rubio i Vang Ji razgovarali o situaciji na Bliskom istoku
Ministri spoljnih poslova Kine i Sjedinjenih Američkih Država, Marko Rubio i Vang Ji, obavili su danas telefonski razgovor, saopštila je Kineska centralna televizija, prenose RIA Novosti.
"Strane su razmenile mišljenja o situaciji na Bliskom istoku i drugim pitanjima", navodi se u saopštenju kanala.
Zbog izraelskih napada kriza sa hranom u Libanu
U Libanu zbog izraelskih napada trenutno vlada najdrastičnija neizvesnost oko dostupnosti hrane, izjavio je danas portparol Svetskog programa za hranu za Al Džaziru.
"Mi smo sada fokusirani na one koji su najsiromašniji, najslabiji i najranjiviji u Libanu. Rešenje za krizu hrane u Libanu leži u primirju. Bezbednosna situacija u Libanu ometa operacije dostavljanja pomoći u hrani", dodao je portparol.
Gutereš: Posledice sukoba na Bliskom istoku iz sata u sat rastu
Posledice konflikta na Bliskom istoku rastu iz minuta u minut zbog ograničenja plovidbe u Ormuski moreuzu, izjavio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
"Sada razmotrimo drugi scenario, u kojem se (konflikt) oteže do sredine godine... 32 miliona ljudi pada ispod granice siromaštva. Zalihe đubriva se iscrpljuju, a prinosi poljoprivrednih kultura ostaju niski. Još 45 miliona ljudi suočiće se sa ekstremnom glađu. Teško postignuti rezultati u oblasti razvoja biće poništeni preko noći", istakao je on.
Kalibaf: Obezbedićemo budućnost bez mešanja SAD
Predvodnik iranske delegacije u pregovorima o primirju i uspostavljanju prekida vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama Mohamed Bager Kalibaf, izjavio je danas da će Iran, kroz uspostavljanje kontrole nad Ormuskim moreuzom, obezbediti budućnost bez prisustva i mešanja Sjedinjenih Američkih Država, pozivajući se na istorijski narativ o proterivanju evropskih kolonizatora iz Persijskog zaliva 1622. godine.
"Godine 1622, nakon 115 godina okupacije, proterali smo evropske kolonizatore iz Persijskog zaliva i u znak sećanja na tu pobedu obeležavamo Dan Persijskog zaliva", napisao je Kalibah na platformi Iks.
Pakistan otvorio šest kopnenih tranzitnih ruta za robu za Iran
Pakistan je otvorio šest kopnenih tranzitnih ruta za robu namenjenu Iranu, uspostavljajući drumski koridor kroz svoju teritoriju, jer su hiljade kontejnera zaglavljene u luci Karači zbog američke blokade iranskih luka i brodova koji pokušavaju da prođu kroz Ormuski moreuz, saopštilo je Ministarstvo trgovine Pakistana.
Ministarstvo trgovine Pakistana donelo je 25. aprila uredbu o tranzitu robe kroz teritoriju zemlje za 2026. godinu, koja je odmah stupila na snagu, prenosi Al Džazira.
Kremlj: Rusija spremna da doprinese rešavanju situacije na Bliskom istoku
Moskva je spremna da pomogne u rešavanju situacije između Irana i SAD, rekao je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, prenosi agencija RIA Novosti.
"Ako je potrebno, ako postoji potražnja, Rusija je spremna da doprinese rešavanju situacije. Ali nažalost, trenutno se o potražnji ni ne govori", rekao je Peskov novinarima.
Portparol Kremlja je napomenuo da bi sve zemlje trebalo da smatraju potrebnim učešće Rusije u ovom procesu.
Si-En-En: Novi iranski mirovni predlog mogao bi da stigne do petka
Novi revidirani mirovni predlog Irana mogao bi da bude dostavljen do petka, prema izvorima uključenim u posrednički proces, objavio je Si-En-En.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da se razgovori o okončanju sukoba sa Iranom trenutno vode telefonskim putem, nakon što su prethodni direktni pregovori završeni bez dogovora, a naredna runda je otkazana.
Tramp je naveo da će svaki eventualni sporazum zavisiti od iranskog stava o nuklearnom programu, poručujući da dogovora neće biti ukoliko Iran ne odustane od nuklearnog oružja.
Prethodni iranski predlog, koji je američka strana odbila, predviđao je najpre prekid sukoba, a zatim rešavanje pitanja nuklearnog programa.
Modžtaba Hamnei: Iran će budno čuvati svoje nuklearne i raketne potencijale
Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei poručio je da će Iran budno čuvati svoje nuklearne i raketne potencijale, što predstavlja očigledno odbijanje želje američkog predsednika Donalda Trampa da pokrene pregovore o iranskom nuklearnom programu, prenosi Al Džazira.
"Iranci na nuklearne i raketne kapacitete zemlje gledaju kao na svoj nacionalni kapital i čuvaće ih baš kao što čuvaju vodene, kopnene i vazdušne granice", izjavio je Hamnei.
On je takođe poručio da je jedino mesto za Amerikance u Persijskom zalivu "na dnu njegovih voda".
Istakao da će Teheran osigurati bezbednost regiona Persijskog zaliva i eliminisati, kako je rekao, zloupotrebe koje neprijatelji sprovode na tom plovnom putu.
On je istakao da je u Ormuskom moreuzu nastupilo "novo poglavlje" nakon "sramnog neuspeha" Sjedinjenih Američkih Država
"Danas, dva meseca nakon najveće svetske kampanje i agresije u ovom regionu i sramnog kraha američkih planova, svedočimo otvaranju novog poglavlja u Persijskom zalivu i Ormuskom prolazu", navodi se u saopštenju Hamneija koje je prenela iranska vladina novinska agencija IRNA.
Hamnei je istakao da je ovaj prolaz "budio pohlepu mnogih đavola tokom prošlih vekova", podsetivši na istorijske događaje i pobedu nad portugalskim trupama.
On je dodao da su od kraja februara, kada je počeo sukob SAD i Izraela protiv Irana, građani "sopstvenim očima svedočili veličanstvenim primerima istrajnosti, budnosti i hrabre borbe" iranskih snaga.
Iranski lider je zaključio da će "svetla budućnost regiona Persijskog zaliva biti budućnost bez američkog prisustva, posvećena isključivo napretku, blagostanju i prosperitetu njegovih naroda".
Predsednik Libana zatražio od SAD da odrede datum za nastavak pregovora
Predsednik Libana Žozef Aun zatražio je od Sjedinjenih Američkih Država da odrede datum za nastavak pregovora, ali je istovremeno poručio da Izrael mora u potpunosti da sprovede primirje.
Kako prenosi Al Džazira, u početku je primirje u Libanu zahtevala libanska militantna grupa Hezbolah.
Izrael je nastavio sa bombardovanjem, a Hezbolah uzvraćao vatrom, tek nedelju dana kasnije pod snažnim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, Izrael je pristao na primirje, navodi agencija.
Međutim, od tada su i Hezbolah i izraelska vojska intenzivirali sukobe, uključujući vazdušne udare širom južnog Libana.
IEA: Svet se suočava sa najvećom energetskom krizom u istoriji
Svet se suočava sa najvećom energetskom krizom u istoriji zbog poremećaja izazvanih ratom sa Iranom, izjavio je direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol, prenosi Rojters.
"Tržišta nafte i gasa prolaze kroz velike poteškoće. Kada sam poslednji put gledao, cena nafte je bila viša od 120 dolara, što je veliki pritisak za mnoge zemlje", rekao je Birol.
Prema njegovim rečima, svet se suočava sa velikim ekonomskim i energetskim izazovom. Cena nafte tipa "brent" na azijskom tržištu ovog jutra je dostigla 124 dolara za barel.
Mediji: Iran može da izdrži protiv SAD još najmanje dva, tri meseca
Profesor medijskih studija Mohamad Elmasri sa Instituta za postdiplomske studije u Dohi ocenio je da Iran verovatno može da izdrži američku kampanju pritiska "najmanje dva do tri meseca, a možda i duže".
Govoreći za Al Džaziru, Elmasri je rekao da su procene američke administracije, uključujući i strategiju ekonomskog i pomorskog pritiska, zasnovane na pogrešnom razumevanju iranske pozicije. Prema njegovim rečima, Iran veruje da ima sposobnost da se prilagođava i pronalazi alternativne puteve za izvoz i snabdevanje.
On je naveo da su tvrdnje Vašingtona o brzoj ekonomskoj izolaciji Irana "preuveličane", ističući da postoje izveštaji o zaobilaženju blokada i nastavku kretanja tankera uprkos ograničenjima. Elmasri je dodao da bi produženi pritisak imao globalne posledice, uključujući i uticaj na američku i svetsku ekonomiju, ocenjujući da situacija ne može da se posmatra jednostrano.
Hezbolah preuzeo odgovornost za napad na sever Izraela
Libanska militantna grupa Hezbolah preuzela je odgovornost za jutrošnji napad dronom na sever Izraela, tvrdeći da je meta napada bio izraelski artiljerijski položaj na granici.
U saopštenju, Hezbolah je naveo da je dronom opremljenim eksplozivom pogodio samohodnu haubicu, prenosi Tajms of Izrael.
Izraelske odbrambene snage (IDF) potvrdile su da je dron Hezbolaha pogodio područje u blizini severnog grada Šomera i saopštile da istražuju incident.
Bagei uzvratio Zalivu: Neutralnost je bila samo na papiru
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei odbacio je kao neosnovane optužbe Saveta za saradnju u Zalivu (GCC) u vezi sa navodnim iranskim odmazdnim operacijama, ocenivši ih kao politički motivisane i bez osnova.
Bagei je u saopštenju naglasio da Iran ostaje posvećen dobrosusedskim odnosima i poštovanju suvereniteta susednih država, ali je istovremeno optužio pojedine članice GCC-a za "indirektno učešće u američko-izraelskim napadima na Iran", prenosi Pres TV.
On tvrdi da su neke države, uprkos prethodnim garancijama da neće dozvoliti korišćenje svoje teritorije u vojnim operacijama protiv Irana, "propustile da spreče ili su čak učestvovale" u tim aktivnostima.
Pozvao se i na Rezoluciju 3314 Generalne skupštine UN, navodeći da takvo ponašanje može da predstavlja "saučesništvo u agresiji".
Portparol je takođe odbacio izjave GCC-a o bezbednosti plovidbe u Ormuskom moreuzu, ističući da Iran kao priobalna država preduzima mere samoodbrane u skladu sa međunarodnim pravom.
Bagei je pozvao zemlje GCC-a da obnove poverenje sa Teheranom i da se uzdrže od saradnje sa protivnicima Irana, uključujući i u kontekstu nedavnih vojnih tenzija u regionu. U istom kontekstu, podsetio je na ranije sukobe i optužbe u vezi sa američko-izraelskim napadima na Iran, kao i na diplomatske napore koji su usledili, ali bez postizanja konačnog sporazuma o prekidu spora.
Pentagon otkrio koliko Ameriku košta rat sa Iranom
Pentagon je, kako je navelo više izvora, procenio da dosadašnji trošak rata protiv Irana iznosi oko 25 milijardi dolara, međutim ta cifra ne uključuje obnovu oštećenih američkih vojnih baza u regionu.
Kako je preneo Si-En-En, stvarni ukupni troškovi bi mogli da dostignu između 40 i 50 milijardi dolara kada se uračuna sanacija infrastrukture i zamena uništene opreme.
U ranim fazama sukoba, iranski napadi su pogodili više američkih vojnih objekata na Bliskom istoku, uključujući baze u Bahreinu, Kuvajtu, Iraku, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, navode izvori.
Zvaničnik Pentagona Džuls Herst rekao je pred Kongresom da je većina od 25 milijardi dolara potrošena na municiju, dok američki ministar odbrane Pit Hegset nije precizirao da li su u iznos uključeni troškovi popravke baza.
Prema istim navodima, Pentagon je ranije Kongresu saopštio da je rat u prvim danima koštao oko 11 milijardi dolara, dok se razmatra i dodatno finansiranje koje bi moglo da premaši 200 milijardi dolara.
Zvaničnici navode da konačna procena štete još nije utvrđena, kao i da bi u obnovi američkih vojnih objekata mogle da učestvuju i partnerske zemlje.
Kako je juče objavljeno, visoki zvaničnik Pentagona koji je zadužen za finansije rekao je da je rat SAD u Iranu do sada koštao 25 milijardi dolara, što je prva zvanična procena ratnih troškova.
Pezeškijan: Američka pomorska blokada je pretnja za čitav svet
Pomorska blokada koju sprovode Sjedinjene Američke Države predstavlja pretnju za čitav svet, izjavio je predsednik Irana Masud Pezeškijan, prense RIA Novosti.
On je napomenuo da su protivnici Irana promenili pristup u konfrontaciji i prešli na ekonomski pritisak, što uključuje pomorsku blokadu i ograničavanje pomorske trgovine zemlje.
"Svaki pokušaj sprovođenja pomorske blokade i uvođenja ograničenja krši međunarodno pravo, predstavlja pretnju interesima naroda u regionu, kao i miru i globalnoj stabilnosti, i osuđen je na propast", rekao je Pezeškijan povodom Dana Persijskog zaliva u Iranu.
Iranski predsednik je dodao da region Persijskog zaliva nije mesto za nametanje jednostrane volje, već deo sistema međunarodne saradnje, saopštila je njegova pres-služba.
Izrael presreo humanitarnu flotilu za Gazu: Zaustavljeno 15 brodova i privedeno 175 aktivista
Izraelska mornarica presrela je ukupno 21 od 58 brodov flotile "Global Sumud" u blizini grčkog ostrva Krit, i privela oko 175 aktivista iz flotile koja je plovila ka Pojasu Gaze sa namerom da probije izraelsku pomorsku blokadu i dostavi humanitarnu pomoć.
Ostalim brodovima je upućeno upozorenje da promene kurs ili će i oni biti presretnuti, preneo je "Tajms of Izrael"
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je na mreži Iks snimak na kojem se, kako tvrde, vidi kako se aktivisti zabavljaju na izraelskim brodovima dok ih prebacuju ka Izraelu.
Objavljen je i snimak na kojem se vidi kako su na jednom od brodova pronađeni "kondomi i droga", zbog čega je Ministarstvo ovu inicijativu nazvalo "flotila kondoma".
S druge strane, organizatori Globalne sumudske flotile saopštili su da su se izraelske snage tokom noći iskrcale na 15 plovila u blizini Krita, stotinama nautičkih milja od Izraela. Kako navode, izraelska mornarica je pozvala preostale učesnike da promene kurs ili da humanitarnu pomoć dostave u luku Ašdod radi kontrole.
Prema njihovim navodima, izraelska vojska je onesposobila deo brodova, pri čemu se određeni broj članova posade vodi kao nestao.
Organizatori tvrde da su brodovi pretrpeli ozbiljna oštećenja, uključujući uništavanje navigacionih sistema i motora, kao i ometanje komunikacije, što je onemogućilo dalju koordinaciju.
Irael je, prema ranijim saopštenjima, upozorio da će svi brodovi koji nastave ka Gazi biti zaustavljeni, dok organizatori insistiraju da je reč o humanitarnoj misiji.
Netanjahu se hvali napadima tokom primirja: Objavio snimke udara na stambena naselja u Libanu
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je podelio snimak koji prikazuje izraelske napade na stambena područja na jugu Libana tokom primirja.
Novi napadi Izraela na jug Libana: Uništeni vodovodna stanica i turističko odmaralište
Izraelske snage napale su vodovodnu stanicu u gradu Batulije, objavila je libanska Nacionalna novinska agencija (NNA), prenosi" Al Džazira".
Kako se navodi, preostali stanovnici ovog mesta direktno su zavisili od te stanice za snabdevanje vodom. Agencija je objavila da su izraelske snage digle u vazduh i turističko odmaralište u mestu Al Bajad.
Kalibaf upozorio SAD: Cena nafte bi mogla da skoči na 140 dolara zbog pogrešnog razmišljanja
Predsednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf reagovao je na izjave američkog predsednika Donalda Trampa i američkog ministra finansija Skota Besenta, navodeći da "prošla su tri dana, a nijedna naftna bušotina nije eksplodirala".
Kalibaf je u objavi na mreži Iks kritikovao američke stavove o mogućoj blokadi i rastu cena nafte, tvrdeći da takve ideje doprinose porastu cena iznad 120 dolara po barelu, uz upozorenje da bi mogle da dostignu i 140 dolara.
"Nisu to samo pogrešne ideje, već pogrešan način razmišljanja", naveo je Kalibaf.
Rekordna misija završena: "Džerald R. Ford" napušta Bliski istok posle 295 dana službe
Najveći svetski nosač aviona, "Džerald R. Ford", napušta Bliski istok i sredinom maja stiže u matičnu luku u Virdžiniji, čime završava istorijsko raspoređivanje od skoro 300 dana, tokom koje je učestvovao u ratnim dejstvima protiv Irana i operaciji zarobljavanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura.
Raspoređivanje broda trajalo je 295 dana, čime je oboren rekord za najdužu misiju nosača aviona u poslednjih 50 godina, nadmašivši prethodni rekord broda "Abraham Linkoln" iz 2020. godine.
Dug boravak na moru pokrenuo je pitanja o opterećenju posade i opreme, posebno nakon požara na brodu koji je zahtevao povratak u Sredozemno more radi popravki.
Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je da su produženje raspoređivanja uslovili operativni zahtevi u okviru Južne komande i Centralne komande SAD.
Tokom misije, nosač je delovao u Sredozemlju, Karibima i na Bliskom istoku, uključujući učešće u ranim fazama sukoba sa Iranom.
Reč je o najvećem ratnom brodu ikada izgrađenom, s posadom od oko 4.500 članova i najmodernijom mornaričkom opremom.
U međuvremenu, dolazak nosača "Džordž H. V. Buš" u region, uz prisustvo "Abraham Linkoln", doveo je do raspoređivanja tri američka nosača aviona na Bliskom istoku, što nije viđeno od 2003. godine.
Tramp preimenovao Ormuz?
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na svojoj društvenoj mreži mapu na kojoj je Ormuski moreuz preimenovan u "Trampov moreuz".
Mediji: SAD formiraju novu koaliciju za slobodu plovidbe kroz Ormuski moreuz
Sjedinjene Američke Države rade na formiranju međunarodne koalicije kako bi omogućile prolaz brodova kroz Ormuski moreuz, nakon što je saobraćaj kroz ovaj strateški ključni plovni put potpuno zaustavljen, objavio je list "Volstrit džornal".
Prema izveštaju, predložena inicijativa pod nazivom "Konstrukcija pomorske slobode" imala bi za cilj razmenu informacija, koordinaciju diplomatskih aktivnosti i pomoć u sprovođenju sankcija.
U internom telegramu Stejt departmenta navedeno je da je kolektivna akcija neophodna za obnovu slobode plovidbe i zaštitu globalne ekonomije.
Američke diplomate dobile su instrukcije da ispitaju spremnost drugih zemalja da učestvuju kao diplomatski i/ili vojni partneri u ovoj inicijativi, koju bi zajednički vodili Stejt department i Centralnu komandu.
Kako se dodaje, nova koalicija bi dopunila postojeće pomorske bezbednosne operacije, uključujući inicijative koje predvode Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska.
Iran: SAD koriste naš nuklearni program kao izgovor za sopstvene prekršaje
SAD su predstavile obogaćeni uranijum Irana kao opasnost kako bi skrenule pažnju sa sopstvenih prekršaja i prekršaja svojih saveznika u oblasti nuklearnog razoružanja, saopštila je Stalna misija Islamske Republike Iran pri Ujedinjenim nacijama.
"Iako je sav obogaćeni uranijum Irana uvek bio pod punim nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju i nema izveštaja o preusmeravanju čak i jednog grama iranskog nuklearnog materijala, SAD su iskoristile Konferenciju za pregled Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i predstavile obogaćeni uranijum Irana kao opasnost kako bi skrenule pažnju sa sopstvenih prekršaja i prekršaja svojih saveznika u oblasti nuklearnog razoružanja", saopštila je misija Irana o objavi na društvenoj mreži Iks.
Kako je navedeno, Savet bezbednosti UN, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju i Odbor guvernera ne samo da nisu osudili ove nezakonite napade, već su preduzeli akcije koje su zamenile uloge žrtve i agresora.
Tramp danas sluša plan za udar na Iran: Na stolu "kratka i snažna" vojna akcija
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi danas da primi brifing o novim planovima za potencijalnu vojnu akciju protiv Irana, koji će predstaviti komandant Centralne komande (CENTCOM), admiral Bred Kuper, izjavili su izvori upoznati sa situacijom, preneo je Aksios.
Prema dostupnim informacijama, planovi uključuju "kratak i snažan" talas udara na ciljeve u Iranu, sa ciljem da se prekine zastoj u pregovorima i izvrši pritisak na Teheran da pokaže veću fleksibilnost u vezi sa nuklearnim programom.
Jedna od opcija predviđa i preuzimanje dela Ormuskog moreuza radi ponovnog otvaranja za komercijalni brodski saobraćaj, što bi moglo da uključi angažovanje kopnenih snaga. Takođe se razmatra i operacija specijalnih snaga za obezbeđivanje iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.
Očekuje se da će brifingu prisustvovati i načelnik Združenog generalštaba Den Kejn.
"Tamni orao" nad Iranom: SAD razmatraju prvo raspoređivanje hipersonične rakete na Bliskom istoku
Centralna komanda SAD zatražila je da se dugo odlagana hipersonična raketa "Tamni orao" američke vojske pošalje na Bliski istok radi moguće upotrebe protiv Irana.
Ukoliko bude odobreno, to bi bio prvi put da SAD raspoređuju svoju hipersoničnu raketu, prenosi "Blumberg".
"U zahtevu se kao razlog za raspoređivanje navodi to da je Iran pomerio svoje lansirne sisteme van dometa rakete 'precizni udar', oružja koje može da pogodi ciljeve na udaljenosti većoj od 480 kilometara", rekao je izvor direktno upoznat sa zahtevom.
Izvor koji je tražio da ostane anoniman dodao je i da još uvek nije doneta odluka o zahtevu.
"Tamni orao", poznat i kao hipersonično oružje dugog dometa, ima prijavljeni domet veći od 2.700 kilometara, iako su njegove precizne specifikacije tajna. Dizajniran je da ide do svog cilja brzinom većom od pet puta većom od brzine zvuka, a može i da manevriše kako bi izbegao presretanje.
Svaka raketa kompanije "Lokid Martin" košta oko 15 miliona dolara, a nema više od osam raketa, rekao je "Blumbergov" izvor.