Danas i dalje ne postoji jedna Nemačka, već (najmanje) dve: ona Istočna i ona Zapadna. Da li se Nemačka uopšte stvarno ujedinila 1990. godine? "Nije", priznao je novinar "Dojče velea" Kaj Aleksander Šolc, "jer se o traumama istočnih Nemaca nikada nije ozbiljno raspravljalo, a oni su izgubili svoju državu".
Generacije Nemaca su odrastale u različitim svetovima.
Istočni Nemci su se 1990. godine preko noći probudili u drugoj državi, sa drugačijim, njima nepoznatim pravilima. Kada je došlo do "ujedinjenja", Zapadni Nemci su naglo izgubili interesovanje za još uvek siromašni istok zemlje.
Raspad Savezne Republike Nemačke je sada postao neizbežan, tvrdi čuveni francuski publicista Tijeri Mejsan na sajtu "Volternet".
Politička fantastika ili, možda, ipak nije? Raspad Nemačke je usko povezan sa takođe neminovnim raspadom današnje Evropske unije i sa njenim odustajanjem od "demokratskih vrednosti".
Dok Britanija i Ukrajina guraju Nemačku u rat protiv Rusije, svedoci smo njenog ekonomskog i političkog kolapsa, piše Mejsan: "Ova zemlja je duboko podeljena na dva različita naroda, a njen identitet je sada pod velikim znakom pitanja."
Prisajedinjeni građani, došljaci, bez lica i imena
Dan nemačkog jedinstva (Tag der Deutschen Einheit) danas je nacionalni praznik Nemačke, koji se proslavlja 3. oktobra.
Sasvim drugačiju sliku događaja iz oktobra 1990. daje knjiga koja se sastoji od svedočenja samih Nemaca. Ona sadrži 157 svedočenja a nastala je na inicijativu (prokomunističkog) lista "Junge velt".
Kako se prisetila jedna nemačka domaćica: "Ostalo je samo još nekoliko sati do ujedinjenja. Komično je da nas ceo svet gleda, a ja u svemu tome ne vidim ništa istorijsko. Došao je konačni rastanak sa DDR, a taj rastanak je tužan."
Kako je zapisala radnica nemačke pošte: "Ne mogu da se radujem, osećam se usamljeno i ranjivo. Ponekad pomislim da sam u malom čamcu usred uzburkanog mora. Gde ću sada? Nigde sigurne luke."
"U ponoć smo svi imali u rukama čašu sa votkom 'Gorbačov'", prisetila se jedna medicinska sestra: "Želeli smo da zapevamo, kada se sa kasete začula stara himna. Zastala mi je knedla u grlu, krenule su mi suze."
"DDR više ne postoji, sada smo Nemačka", ispričala je jedna domaćica: "Ali, ne vidim nikakvog razloga za slavlje. Legla sam u krevet oko 22 sata i prespavala ujedinjenje."
"Sada smo svi Nemci, prisajedinjeni građani, došljaci, bez imena i lica, bespomoćni", zaključila je jedna učiteljica.
Istočni Nemci na Zapadu
Nemački "zaokret", kako su kasnije nazvani događaji koji su prethodili pripajanju DDR, za mnoge istočne Nemce značio je nezaposlenost – svaki drugi je izgubio posao. Zapad, koji je samo izdaleka izgledao lepo i privlačno, pokazao se kao prilično surovo društvo, a idealizovana predstava o njemu uskoro je počela da se topi.
Čak i ako toga nismo svesni, kolaps administracije Zelenskog u Ukrajini verovatno će pokrenuti raspad Nemačke i Evropske unije, smatra Mejsan. Ovo je, za sada, radna hipoteza Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, mi smo potpuno nespremni za to, kaže Mejsan, a naši politički lideri i mediji do sada nisu ni razmatrali ovu mogućnost.
Napuštanje demokratskih vrednosti Evropske unije dovešće neminovno i do kraja Nemačke, upozorava ugledni francuski publicista.
Ponovno ujedinjenje Nemačke, podseća on, koje su zagovarali tadašnji predsednici Helmut Kol i Fransoa Miteran, sprovedeno je uz kršenje međunarodnog prava: narod Nemačke Demokratske Republike nikada o tome nije konsultovan.
Svi smo to prihvatili, podseća Mejsan, jer je delovalo logično i zato što je, u roku od 14 meseci, Angela Merkel, bivša šefica komunističke propagande Omladinske komunističke lige DDR, postala hrišćansko-demokratska ministarka Nemačke.
Mi smo navikli da sve gledamo iz perspektive Zapadne Nemačke (62 miliona stanovnika u vreme ponovnog ujedinjenja), a ne iz perspektive Istoka (16 miliona stanovnika), dodaje Mejsan.
Istočnonemačka industrija je tada doslovce opljačkana. Nezaposlenost na istoku sada iznosi 7,5 odsto, na Zapadu svega 5,7 odsto. Prosečna bruto plata je 3.973 evra na Istoku i 4.810 evra na Zapadu. Bruto domaći proizvod (BDP) je po glavi stanovnika na Istoku je 37.711 evra, u poređenju sa 54.162 evra na Zapadu.
Sukob dve Nemačke
Na poslednjim saveznim izborima, ove "dve zemlje" su se ponovo sukobile: Istočni Nemci glasali su za Alternativu za Nemačku (AFD), dok su Zapadni Nemci, oblikovani američkom okupacijom i nacistima koje su naprosto reciklirali, glasali za CDU/SDP.
I danas ponovo ujedinjenom Nemačkom upravlja njen zapadni deo, koji pokušava da suzbije političko izražavanje njenog istočnog dela, dodaje Mejsan. Drugog maja 2025. godine, stranka AfD je označena kao "ekstremistička i krajnje desničarska", što je potvrdio i Savezni zavod za zaštitu ustava.
Ovaj novi poredak u Nemačkoj i Evropi samo je nastavak "Nojordnung Europas" (novog evropskog poretka), koji je za nacističkog kancelara Adolfa Hitlera smislio Valter Halštajn, pre nego što je postao prvi generalni sekretar Evropske zajednice za ugalj i čelik, iz koga će uskoro nastati Evropska ekonomska zajednica i Evropska unija.
Na čelu EU su potomci nacista
Sadašnja "ujedinjena Nemačka" je formirana pod uticajem grupe potomaka nacista, koji su posle rata prihvatili da sarađuju sa anglosaksonskim okupatorima; sadašnji kancelar Fridrih Merc je unuk visokog nacističkog zvaničnika, koji je nasledio sve njegove antislovenske predrasude, dodaje Mejsan.
Zato Merc nema nikakvih problema da sarađuje sa ukrajinskim "integralnim nacionalistima", koji tvrde da potiču od varjaških Vikinga a ne od Slovena. Germanska tradicija je oduvek odbijala da sarađuje sa Rusima (otuda raskol iz 1054. godine, kojim se Sveto rimsko carstvo odvojilo od Carigrada, samo vek nakon što je Rusija primila hrišćanstvo).
Nemački nacisti su želeli da istrebe sve Slovene, "podljude", kako su ih nazivali i da zauzmu njihove zemlje (koji je smatran za "nemački životni prostor"). Otuda i ponovo "ujedinjena Nemačka" nije iznela ni najmanji prigovor na nacifikaciju Ukrajine, od nezavisnosti 1991. godine do Evromajdanskog puča iz 2014. godine.
Merc danas ćutke prelazi i preko plana administracije Zelenskog da izgradi "Panteon ukrajinske slave" i ne želi da komentariše sahranjivanje zločinca ukrajinskog Andrija Meljnika u Kijevu 25. maja 2026.
Postoje najmanje tri Evrope
Sada nam se čini da je "jedinstvo EU" neupitno. Ipak, Evropska komisija je 2024. godine tajno intervenisala na predsedničkim izborima u Rumuniji i definitivno napustila svoje "demokratske vrednosti", kaže Mejsan. Danas, gotovo sve države članice EU dovode u pitanje jednoglasno funkcionisanje Evropskog saveta.
Pitanje Rumunije, Moldavije i Pridnjestrvlja je, dodaje francuski publicista, s tim blisko povezano. Pridnjestrovlje, kao i dalje "sovjetska republika", još od sticanja nezavisnosti, prihvata ruski arsenal i ruske mirovne snage koje su ovde prisutne još od rata 1992.
Od 2019. godine nadalje, američki vojno-industrijski kompleks radi na slabljenju Rusije i uvlači je u sukobe u Ukrajini i Pridnjestrovlju. Godine 2005, Angela Merkel, tadašnja kancelarka Nemačke, imenovala je Ursulu fon der Lajen za savetnicu, a njih dve su se zalagale za stvaranje "Misije Evropske unije za pomoć granicama u Moldaviji i Ukrajini" (EUBAM).
Međutim, tvrdi francuski publicista, sporazum postignut između predsednika SAD Trampa i predsednika Rusije Putina u Enkoridžu, 15. avgusta 2025, predviđa da su Donbas i Novorusija ruska teritorija. Odesa će, tvrdi Mejsan, biti anektirana mirovnim sporazumom.
Odesa se graniči sa Pridnjestrovljem. Pre dve nedelje, predsednik Putin je dodelio rusko državljanstvo svim građanima Pridnjestrovlja koji su podneli zahtev. Pridnjestrovlje će postati ruski region nakon rata u Ukrajini, što će izazvati kolaps Moldavije.
Jedinstvo EU nam se danas čini neupitnim. Ali 2005. godine, glasači u Francuskoj i Holandiji odbacili su referendume o evropskom ustavu, koji su, naravno, ignorisani.
U međuvremenu, Britanija, koja više nije deo EU, pokušava da formira novi vojni savez, evropski NATO, koji bi činile oružane snage Danske, Estonije, Finske, Holandije, Islanda, Litvanije, Letonije, Norveške i Švedske. Takav ovaj savez je, međutim, nespojiv sa postojanjem EU, piše Mejsan.
Zapravo, Evropa nikad nije bila jedinstvena.
Postoje najmanje tri različite Evrope: Istočna, Zapadna i Sredozemna. "Iznad" svih je Britanija, koja se nikad nije osećala kao deo kontinenta, već kao izolovano, usamljeno "ostrvo", kojem su sopstveni interesi oduvek bili na prvom mestu.