Svet

Tramp između Enkoridža i Brisela: Kome smeta okončanje sukoba u Ukrajini?

Kao što iranska kriza najviše zavisi od toga kako će Netanjahu da se postavi i ko će moći da utiče na njega, tako i ukrajinska kriza najviše zavisi od evropskih prestonica – na prvom mestu od Brisela, Pariza, Berlina i Londona, smatra Aleksandar Pavić
Tramp između Enkoridža i Brisela: Kome smeta okončanje sukoba u Ukrajini?© RT Balkan/AI

Posle najava američkog predsednika Donalda Trampa da iranska kriza više nije u prvom planu američke administracije i da je pažnja ponovo usmerena ka Ukrajini, glavni protivnik postizanju mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva biće Evropska unija.

Tog stava je politikolog Aleksandar Pavić, koji smatra da će najveća prepreka biti evropske zemlje. Razlog je jasan – njima ne odgovara "duh Enkoridža" i one sigurno neće podržati rešenje koje bi podrazumevalo ustupke Rusiji.

Tramp je na samitu G7 u Francuskoj naglasio da Moskva i Kijev moraju da zaključe sporazum, a da će on učiniti sve što je u njegovoj moći da reši sukob. Otkrio je i da se sastao sa Vladimirom Zelenskim, kao i da ga očekuje još jedan sastanak sa liderom kijevskog režima.

Pavić je u razgovoru za RT Balkan naveo da će Tramp iz nekoliko razloga pokušati da reši sukob u Ukrajini, iako zbog kijevskih sponzora, sumnja u njegov uspeh.

Prvi razlog inicijative američkog predsednika, prema Pavićevim rečima, leži u njegovoj želji da se distancira od iranske krize, za koju kaže da će najviše zavisiti ne od ponašanja SAD i Irana, nego Izraela i Benjamina Netanjahua.

Kao drugi razlog vidi Trampovu želju da bude označen kao mirotvorac, a ne kao krivac za nastavak neprijateljstava. Uostalom, njegovo predizborno obećanje 2024. godine bilo je da će rešiti sukob 24 sata od stupanja na dužnost.

Međutim, koliko je to zaista moguće?

"Tramp je još ranije pokušao da izvrši pritisak na Zelenskog. Međutim, ovde su problem Evropljani, odnosno Evropska unija. Glavni je Brisel, kao i najveće sile u EU – Nemačka i Francuska na prvom mestu, potom baltičke državice koje takođe zastupaju tvrdu liniju, a onda i Velika Britanija", istakao je Pavić za RT Balkan.

Više puta je u prošlosti stizala poruka iz Moskve o želji za saradnjom, kao i o iskrenoj nameri da se pregovara, ako za to postoji ista namera i druge strane. Međutim, uvek je Kijev, podržan zapadnim partnerima, fabrikovao razloge i optuživao Rusiju za opstrukciju pregovora.

Eklatantan primer toga bilo je pismo Vladimira Zelenskog upućeno predsedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu.

U njemu je šef kijevskog režima predložio okončanje sukoba i sastanak u "trećoj zemlji", odbacivši mogućnost dolaska u Moskvu. U podužem pismu objavljenom na zvaničnom portalu predsednika Ukrajine, navodi se da Kijev ne želi "tajni rat" i poziva se Rusija da izađe iz njega.

Ponašanje glumca iz Krivog Roga prati i zapaljiva retorika evropskih lidera, izmišljanje navodnih ruskih pretnji, finansiranje Ukrajine nauštrb sopstvenih ekonomija, gaženje preko svih principa međunarodnog prava kako bi se odobrio kredit od zaplenjene ruske imovine, gomilanje naoružanja i vojnih sistema, NATO vežbe na samoj granici sa Ruskom Federacijom... Primera je mnogo, toliko da će i Tramp imati glavobolju.

S druge strane, Kremlj je jasno podvukao crvenu liniju preko koje neće ići, a koja je dogovorena tokom sastanka Putina i Trampa u Enkoridžu na Aljasci, u avgustu prošle godine.

"Optužili su i Rusi, a optužbe su stigle i iz američke administracije, Evropsku uniju i Veliku Britaniju da miniraju sporazume iz Enkoridža. Taj sporazum ne odgovara EU i veliko je pitanje da li će Tramp hteti da troši previše svog kredita na to ili će reći: 'Evo, probali smo, Evropska unija je glavni krivac što to ne može da se sprovede', i da digne ruke od njih", dodao je Pavić.

Podsetio je da je Tramp već počeo da se distancira od EU I NATO čuvenim rečenicama da nisu bili ni od kakve pomoći kada je Sjedinjenim Državama to stvarno trebalo i da će morati da preispita američku ulogu u Alijansi.

Svestan da ne može da preveliki pritisak stavi na Rusiju, predsednik SAD će to pokušati sa Evropskom unijom.

"Mislim da to teško može da se izvede. Lideri EU su previše svog kredibiliteta – ono malo što im je ostalo – uložili u nastavak rata preko Ukrajine, a protiv Rusije. Da oni pristanu, recimo, da teritorije Donbasa i Novorusije ostanu u sastavu Rusije – za ovu sadašnju vladajuću elitu u EU – mislim da je to nemoguće", ističe Pavić.

"Generalno je to nemoguće i za Zelenskog u Ukrajini. Pitanje je da li bi ga njegovi neonacistički prijatelji ostavili dugo u životu", kaže Pavić.

U slučaju da naiđe na otpor Evropljana – koji ga izvesno čeka – Tramp bi mogao da "povuče ručnu" i ostavi rešavanje ovog problema baš onima koji ga produbljuju. Zato je, uostalom, prema mišljenju Pavića, na samitu G7 i ponovio da "Ukrajina nije njegov problem".

"Ako se Evropljani budu i dalje protivili onome što se zove 'duh Enkoridža', mislim da Tramp sigurno neće hteti da bude u istom košu sa njima. Jasno će u tom slučaju reći: 'Ja sam hteo mir, Moskva je htela mir, ovi iz Evrope ne žele mir. I to je ogroman problem, ali to nije moj problem'", dodaje sagovornik RT Balkan.

Nedavno je i pomoćnik predsednika Rusije Jurij Ušakov otkrio da je Putin saopštio Trampu da, ako Zelenski želi da se sastane sa njim, mora da dođe u Moskvu.

Šanse da se to desi, prema rečima analitičara, veoma su male, a čak i kada bi doputovao u prestonicu Rusije, to bi značilo da je priteran uza zid i da je za njega situacija kritična.

"Rusko rukovodstvo je jasno dalo do znanja da konačni sporazum sa Zelenskim – a pritom, pitanje je da li je on uopšte legalna i legitimna adresa za potpisivanje sporazuma – može da dođe tek kad se utanače svi detalji nekog mirovnog sporazuma", podseća Pavić.

On zaključuje da kao što iranska kriza najviše zavisi od toga kako će Netanjahu da se postavi i ko će moći da utiče na njega, tako i ukrajinska kriza najviše zavisi od evropskih prestonica.

"Na prvom mestu od Brisela, Pariza, Berlina i Londona", ističe Aleksandar Pavić.

image
Live