Svet

Antiruska histerija je, naravno, izmišljena: Danska nije pronašla dokaze o navodnim ruskim dronovima

Istražitelji su analizirali svedočenja očevidaca, fotografije, video-snimke, snimke nadzornih kamera, radarske podatke, kao i evidencije vazdušnog i pomorskog saobraćaja i uprkos opsežnoj istrazi, nisu uspeli da utvrde o kakvim se objektima radilo
Antiruska histerija je, naravno, izmišljena: Danska nije pronašla dokaze o navodnim ruskim dronovimaGetty © Michael Kappeler/picture alliance/Contributor

Danska policija saopštila je da devetomesečna istraga nije pronašla dokaze da su objekti koji su prošle godine doveli do obustave rada aerodroma u Kopenhagenu zaista bili dronovi, čime je okončana istraga o incidentu koji je u početku predstavljan kao mogući ruski napad.

Danski aerodromi su u septembru 2025. godine više puta obustavljali vazdušni saobraćaj nakon dojava o sumnjivim dronovima u blizini pista.

Aerodrom u Kopenhagenu bio je primoran da na nekoliko sati prekine rad, što je izazvalo poremećaje u komercijalnom vazdušnom saobraćaju i pokretanje obimne policijske istrage.

U to vreme danske vlasti su tvrdile da bi iza incidenata mogla da stoji Rusija, iako nisu predstavile nikakve dokaze. Ruski ambasador u Danskoj Vladimir Barbin u maju je poručio da Kopenhagen nije uspeo da dostavi bilo kakav dokaz da su dronovi zaista narušili danski vazdušni prostor.

Načelnik policije Soren Tomasen izjavio je da istraga nije mogla ni da potvrdi ni da opovrgne da su u blizini aerodroma leteli dronovi.

"Ne možemo da dokažemo da je bilo aktivnosti dronova u i oko aerodroma", rekao je Tomasen novinarima.

On je dodao da tokom istrage nije identifikovan nijedan osumnjičeni, zbog čega je slučaj zatvoren.

Prema njegovim rečima, te večeri jeste zabeležena neobjašnjiva aktivnost u vazdušnom prostoru, ali nijedan od dokaza prikupljenih tokom devet meseci nije nedvosmisleno potvrdio da se radilo o bespilotnim letelicama.

Istražitelji su analizirali svedočenja očevidaca, fotografije, video-snimke, snimke nadzornih kamera, radarske podatke, kao i evidencije vazdušnog i pomorskog saobraćaja. Uprkos opsežnoj istrazi, nisu uspeli da utvrde o kakvim se objektima radilo.

Jedan radar je registrovao objekat koji se kretao brzinom od oko 100 kilometara na čas iznad moreuza Eresund, ali je holandski proizvođač radara "Robin radar" naknadno obavestio istražitelje da sistem postavljen na aerodromu u Kopenhagenu nije namenjen za otkrivanje dronova.

Uprkos tome, danski zvaničnici su u vreme incidenta tvrdili da je navodne letove izveo "iskusni operater", dok je premijerka Mete Frederiksen slučaj nazvala "hibridnim napadom na kritičnu dansku infrastrukturu".

Međutim, istraga je počela da dovodi u pitanje te tvrdnje još neposredno nakon incidenta. Već nekoliko sati posle zatvaranja aerodroma, nezavisni istraživači su zaključili da se na snimku koji je kružio društvenim mrežama najverovatnije nalazio školski avion, a ne dron.

Prema navodima portala "Dronvoč", interni dokument je kasnije pokazao da kontrolori letenja tokom incidenta nisu uočili nikakve dronove, dok je policija u martu priznala da je dovedena u pitanje verodostojnost jednog od ključnih svedoka.

Istražitelji su početkom ove nedelje saopštili i da ni prve završene istrage o drugim navodnim slučajevima uočavanja dronova širom Danske tokom jeseni 2025. godine nisu pronašle dokaze o neprijateljskim ili neovlašćenim aktivnostima bespilotnih letelica.

image
Live