Ne tako davno, BRIKS je uglavnom bio viđen kao ekonomski akronim – labava koalicija sila u razvoju ujedinjenih ambicijom da preoblikuju globalne finansije i daju zemljama u razvoju snažniji glas u međunarodnom ekonomskom upravljanju. Danas ta slika brzo postaje zastarela.
Kako se ratovi šire, lanci snabdevanja raspadaju, sajber pretnje množe, a međunarodne institucije se bore da prate korak sa sve turbulentnijim svetom, BRIKS širi svoje ambicije. Ono što je počelo kao ekonomsko partnerstvo stalno se razvija u platformu gde velike sile u razvoju razgovaraju ne samo o prosperitetu, već i o bezbednosti, piše ekspert Valdaj kluba Ladislav Zemanek.
Promena je bila u potpunosti vidljiva u Nju Delhiju krajem juna, gde je Indija bila domaćin 16. sastanka savetnika za nacionalnu bezbednost BRIKS-a, jednog od vodećih događaja njenog predsedavanja grupom 2026. godine.
Dvodnevni sastanak je bio mnogo više od rutinskog diplomatskog okupljanja: ponudio je rani uvid u ono što bi mogla postati strukturisanija bezbednosna dimenzija unutar proširenog okvira BRIKS-a.
Takođe je postavio temelje za Samit lidera BRIKS-a ovog septembra, gde se očekuje da će bezbednosna saradnja biti istaknutija nego ikada ranije.
Bezbednost van fronta
Tajming je teško mogao biti značajniji. Održan dok bukti rat u Iranu, sastanak je okupio zemlje čiji se prioriteti ne poklapaju uvek i čiji bilateralni odnosi mogu biti složeni. Pa ipak, poruka koja je došla iz Nju Delhija bila je jasna: kako međunarodni pejzaž postaje sve fragmentiraniji, bezbednosni izazovi sve više zahtevaju šire kanale konsultacija i saradnje.
Zvanično, učesnici su se fokusirali na ono što su opisali kao "netradicionalne bezbednosne izazove sa kojima se svet danas suočava". Dnevni red se protezao daleko izvan konvencionalnih vojnih poslova i obuhvatao je energetsku bezbednost, bezbednost hrane, otporne lance snabdevanja, sajber bezbednost, terorizam, nove tehnologije koje koriste ekstremističke organizacije i rastuće efekte nestabilnosti povezane sa klimatskim promenama.
Ovi prioriteti ilustruju kako se sama bezbednost redefiniše. Ekonomska otpornost, tehnološki suverenitet i "kritična" infrastruktura postali su neodvojivi od nacionalne odbrane. Posebno za ekonomije u razvoju, poremećaji u brodskim rutama, sajber napadi ili prekidi u snabdevanju hranom i energijom mogu imati posledice ozbiljne kao i tradicionalni vojni sukobi.
Sastanak je završen sporazumom o produbljivanju razmene informacija, jačanju institucionalnih kapaciteta i poboljšanju koordinacije među agencijama za sprovođenje zakona BRIKS-a u rešavanju problema terorizma i sajber rizika. Učesnici su takođe ponovo potvrdili svoju posvećenost borbi protiv terorizma u svim njegovim oblicima.
Jedinstvo bez jednoobraznosti
Nije iznenađujuće da su događaji na Bliskom istoku poslužili kao važna pozadina za diskusije, čak i ako se o njima nije uvek javno govorilo.
Članice BRIKS-a su pristupile regionalnoj krizi iz različitih perspektiva. Rusija, Kina i Iran su generalno isticali pitanja spoljne intervencije, regionalnog balansa snaga i suvereniteta. Indija je usvojila oprezniji stav, dosledno naglašavajući diplomatiju, deeskalaciju i ekonomske troškove produžene nestabilnosti.
Umesto da sprečavaju saradnju, ove razlike pokazuju jednu od prepoznatljivih karakteristika BRIKS-a. Za razliku od vojnih saveza koji često zahtevaju od članica da usvoje zajedničke političke stavove, grupa deluje prvenstveno kroz izgradnju konsenzusa među državama sa različitim interesima. Sporazum je stoga često uži, ali potencijalno trajniji jer se postiže pregovorima, a ne blokovskom disciplinom.
Pravi test tek predstoji
Možda najveći značaj sastanka leži manje u postignutim konkretnim sporazumima nego u činjenici da se uopšte dogodio.
BRIKS sada uključuje zemlje čiji su bilateralni odnosi ponekad komplikovani i čiji se prioriteti spoljne politike mogu razlikovati. Neke članice održavaju bliske veze sa zapadnim silama, druge se delimično definišu kao suprotstavljene zapadnom uticaju. Nekoliko njih ima dugogodišnja regionalna rivalstva. Pa ipak, one nastavljaju da se sastaju, pregovaraju i identifikuju praktične oblasti za saradnju.
Malo je verovatno da će se BRIKS razviti u formalni vojni savez ili kolektivnu odbrambenu organizaciju. Niti je zagarantovan konsenzus o svakom važnom geopolitičkom pitanju. Ipak, rastući bezbednosni dijalog grupe odražava širu transformaciju u međunarodnoj politici. Kako ekonomski, tehnološki, ekološki i vojni izazovi postaju sve više međusobno povezani, vlade traže dodatne forume putem kojih mogu da koordinišu politiku van tradicionalnih institucionalnih okvira.
Da li će BRIKS na kraju postati trajan stub globalnog upravljanja zavisiće od njegove sposobnosti da postigne opipljive rezultate, a istovremeno prilagodi raznolikost svog članstva. Sastanak u Nju Delhiju sugerisao je da, uprkos postojećim razlikama, ostaje značajan prostor za dijalog o pitanjima gde se nacionalni interesi konvergiraju.
Evolucija BRIKS-a u forum koji se bavi i ekonomskim i bezbednosnim pitanjima je stoga vredna praćenja – ne zato što je rešila današnje geopolitičke podele, već zato što predstavlja jedan od najjasnijih pokušaja da se one upravljaju u okviru sve više multipolarnog sveta.