Evropska komisija radi na predlozima za reformu procesa proširenja Evropske unije, koje su u prethodnom periodu "gurale" govoreći o različitim načinima ulaska u EU. Proširenje EU ponovo je dospelo u vrh političke agende, budući da se Crna Gora približava završnoj fazi pregovora o članstvu.
Da Evropska komisija priprema predloge za reformu procesa proširenja EU potvrdila su za "Euronjuz" trojica zvaničnika Evropske unije.
Poslednjih nedelja države članice predstavile su niz neformalnih dokumenata sa predlozima za reformu pristupnog procesa.
Pet od šest osnivačkih članica Evropske unije predložilo je jačanje postojećih zaštitnih mehanizama kako bi se sprečilo navodno "demokratsko nazadovanje i kršenje vladavine prava", a, kako se navodi, "poučene iskustvom sa Mađarskom premijera Viktora Orbana".
Nemačka i Francuska iznele su ideje o postepenoj integraciji zemalja kandidata, što bi novim članicama omogućilo da osete određene koristi od članstva i pre njegovog formalnog sticanja. Nemački kancelar Fridrih Merc ranije je predložio uvođenje statusa "pridruženog članstva", koji bi, između ostalog, omogućio pružanje bezbednosnih garancija Ukrajini. Većina predloga podrazumeva "krnje" članstvo, bez prava glasa.
Države članice sada se pripremaju za stratešku raspravu o reformi procesa proširenja na narednom samitu lidera EU u oktobru, nakon što predsednik Evropskog saveta Antonio Košta obiđe svih 27 prestonica država članica. Uoči tog samita, Evropska komisija planira da predstavi sopstvene predloge kako bi ponovo preuzela inicijativu – ili, u najmanju ruku, sprečila da u potpunosti izgubi kontrolu nad raspravom, prenose mediji.
"Videli smo doprinose nekoliko država članica na ovu temu. Evropska komisija takođe radi na tom pitanju. Radujemo se predstojećoj strateškoj raspravi o proširenju i reformama na sastanku Evropskog saveta (EUKO) u oktobru ove godine", rekao je portparol Evropske komisije za Juronjuz.
Komisija je još početkom prošle godine trebalo da predstavi analizu politika uoči budućeg proširenja – dokument kojim bi bilo objašnjeno kako bi Evropska unija sa 30 ili više članica funkcionisala kada je reč o budžetu, donošenju odluka i unutrašnjem ustrojstvu.
Međutim, taj proces je tiho stavljen po strani nakon što je kandidatura Ukrajine za članstvo dodatno zakomplikovala situaciju. Istovremeno, reč je o izuzetno osetljivom pitanju za evropske prestonice, jer se tiče preraspodele političke moći i finansijskih sredstava unutar Unije.
Dok rasprava o reformi procesa proširenja EU dobija na zamahu, i dalje nije jasno postoji li dovoljno političke volje za tako sveobuhvatnu reformu, koja bi neminovno zahtevala izmene osnivačkih ugovora Evropske unije.
Žordan Bardela, jedan od glavnih favorita za pobedu na predsedničkim izborima, u više nedavnih televizijskih intervjua kategorično je odbacio mogućnost pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji.
Ipak, iako bi dublja reforma procesa pristupanja mogla da usledi pre ili kasnije, rasprava o jačanju zaštitnih mehanizama za nove članice već je u toku.
Najmanje što se očekuje jeste da će predlozi Evropske komisije unaprediti raspravu o zaštitnim mehanizmima koji bi "sprečili demokratsko nazadovanje novih država članica nakon završetka procesa pristupanja".
Pošto je pre nekoliko nedelja počela izrada njenog Pristupnog ugovora, postoji rizik da upravo Crna Gora postane "svojevrsni poligon za testiranje pravila" po kojima će se ubuduće odvijati prijem novih članica.
Prilikom osmišljavanja novih zaštitnih mehanizama, Brisel će se prirodno osloniti na prethodna iskustva, pre svega na pristupni ugovor Hrvatske, koja je 2013. godine postala najmlađa članica Evropske unije.
I raniji pristupni ugovori sadržali su zaštitne mehanizme koji su se odnosili na ozbiljne ekonomske poremećaje, kršenje pravila funkcionisanja jedinstvenog tržišta i nedostatke u sprovođenju propisa iz oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova, a primenjivali su se tokom prve tri godine nakon pristupanja Evropskoj uniji.
Pet država osnivača Evropske unije smatra da bi trebalo otići korak dalje i predlaže uvođenje brzih sankcija za moguće kršenje obaveza, uključujući suspenziju finansiranja iz fondova EU, pa čak i privremeno oduzimanje prava glasa u procesu odlučivanja u evropskim institucijama.
Još jedna ideja koja se razmatra jeste da članstvo u Evropskom javnom tužilaštvu (EPPO) postane obavezno za sve nove države članice. Trenutno su 24 od 27 članica Evropske unije deo EPPO-a, dok su Irska i Mađarska već izrazile interesovanje da mu pristupe.
"Jačanje zaštitnih mehanizama moglo bi da ublaži zabrinutost država koje su tradicionalno bile skeptične prema proširenju Evropske unije", rekao je za "Juronjuz" Florian Biber, koordinator Savetodavne grupe za politike "Balkan u Evropi".