Evropske članice NATO-a sve češće pozivaju na novu nuklearnu strategiju, paralelno sa ubrzanim jačanjem vojnih kapaciteta, koje pravdaju navodnom "ruskom pretnjom". Prema stavu dela članica Alijanse, raspoređivanje nuklearnog oružja širom Evrope doprinelo bi većoj bezbednosti, dok Moskva upozorava da bi takav pristup mogao da dovede do opasne eskalacije.
Tokom poslednjih meseci, dvanaest članica NATO-a, uključujući i države koje se graniče sa Rusijom, izrazilo je spremnost da u različitom obimu prihvati nuklearno oružje na svojoj teritoriji ili da se uključi u inicijative za njegovo zajedničko korišćenje.
Francuska je predložila takozvanu "inicijativu naprednog odvraćanja", koja bi joj omogućila da svoje nuklearno oružje rasporedi u drugim evropskim državama.
Istovremeno, prema medijskim navodima, Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja svog nuklearnog oružja u većem broju članica NATO-a, izvan postojećeg programa nuklearnog deljenja.
Evropski zvaničnici, uključujući predstavnike država koje već imaju američko nuklearno oružje ili su spremne da ga prihvate, upozoravaju da bi direktan sukob između Rusije i NATO-a mogao postati moguć u narednih nekoliko godina.
Makron: Da bismo bili slobodni, moraju da nas se plaše
Francuski predsednik Emanuel Makron u martu je predložio novi okvir za nuklearno odvraćanje u okviru evropskih članica NATO-a, nazvavši ga "strategijom naprednog nuklearnog odvraćanja".
Taj model bi omogućio povremeno raspoređivanje francuskog nuklearnog oružja u drugim evropskim državama radi zajedničkih vežbi i kratkoročnih misija.
Makron je takođe saopštio da Francuska više neće objavljivati veličinu svog nuklearnog arsenala, kako bi potencijalni protivnici strahovali od njegovih stvarnih kapaciteta.
"Da bismo bili slobodni, moraju da nas se plaše", poručio je francuski predsednik.
On je dodao da Francuska planira povećanje svog nuklearnog arsenala, koji trenutno broji nešto manje od 300 bojevih glava, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
Makron je naveo i da, ukoliko bi Francuska ikada upotrebila svoj arsenal, "nijedna država, ma koliko bila moćna, ne bi mogla da se zaštiti, niti bi se, ma koliko bila velika, mogla oporaviti".
Devet država podržalo francusku inicijativu
Prema navodima agencije Rojters, devet članica NATO-a već je podržalo francuski predlog.
Poslednja se u maju pridružila Norveška, čiji je premijer Jonas Gar Stere kao razlog naveo "masovno rusko naoružavanje" i sukob u Ukrajini.
Pored Norveške, inicijativu su podržale Belgija, Danska, Nemačka, Grčka, Holandija, Poljska, Švedska i Velika Britanija.
Belgija, Holandija, Nemačka i Velika Britanija već su domaćini američkog nuklearnog oružja, zajedno sa Italijom i Turskom, u okviru NATO programa nuklearnog deljenja.
Prema tom modelu, nenuklearne članice NATO-a raspolažu avionima sposobnim za nošenje nuklearnog oružja, koje bi u slučaju sukoba, uz odobrenje Vašingtona ili Londona, mogle da koriste za izvođenje nuklearnih udara.
Poljska već godinama nastoji da postane deo tog sistema. Bivši predsednik Andžej Duda je, prema medijskim izveštajima, još 2022. godine zatražio od SAD da razmeste deo svog nuklearnog arsenala u Poljskoj, a isti zahtev ponovio je prošle godine administraciji predsednika Donalda Trampa.
Aktuelni predsednik Poljske Karol Navrocki u februaru je predložio da Varšava razvije sopstveni nuklearni program.
I Estonija, Švedska i Danska poslednjih meseci izrazile su spremnost da prihvate nuklearno oružje, navodeći kao razlog potrebu za "odvraćanjem" Rusije.
Švedski premijer Ulf Kristerson izjavio je da Stokholm već razgovara sa Londonom i Parizom o nuklearnom odvraćanju.
Finska i Litvanija izmenile su svoje zakonodavstvo kako bi omogućile takvo raspoređivanje.
Nemačka, sa druge strane, nastoji da preuzme vodeću ulogu u onome što naziva nuklearnim sistemom na nivou Evropske unije. Poslanik vladajuće Hrišćansko-demokratske unije Jens Špan prošle godine izjavio je da Nemačka treba da dobije pristup francuskom i britanskom nuklearnom oružju i pokrene proces modernizacije.
Moskva: Suviše smo odgovorni da bismo pokrenuli Treći svetski rat
Rusija upozorava da će evropsko vojno jačanje dovesti samo do nove eskalacije tenzija i ističe da ne predstavlja pretnju nijednoj članici NATO-a, niti ima nameru da napadne Alijansu ili njene članice, osim ako prva ne bude napadnuta.
Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov ocenio je da bi nova strategija odvraćanja mogla da proizvede suprotan efekat.
Prema njegovim rečima, države koje prihvate francusko nuklearno oružje na svojoj teritoriji naći će se "pod pojačanom pažnjom ruskih strateških snaga".
"Opšti nivo njihove bezbednosti neće biti povećan", rekao je Rjabkov, dodajući da Rusija ne može da ignoriše očigledno jačanje nuklearne komponente zajedničkog potencijala NATO-a.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je prošlog meseca u intervjuu za jedan švajcarski magazin da je Rusija "prevelika i previše odgovorna" da bi izazvala Treći svetski rat nuklearnom eskalacijom.
"U glavama evropskih političara ima mnogo ludih ideja", rekao je Peskov.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je u junu da zapadne zemlje više ne kriju pripreme za mogući sukob sa Rusijom, ali da se i dalje uzdržavaju od direktnog napada jer, kako je naveo, razumeju da bi usledio odgovor.