Brisel traži gde će sa migrantima: Da li bi Srbija mogla da se nađe na mapi deportacija

Filozof Filip Grbić, gost emisije "Danas na RT", ocenjuje da politika otvorenih granica predstavlja izraz duboke krize zapadnoevropskih društava i da će reemigracija postati ključna politička tema narednih decenija

Evropska unija je usvojila nova pravila za deportaciju ilegalnih migranata u takozvane povratne centre van bloka, a odluku Evropskog parlamenta o reformi migracione politike trebalo bi još formalno da odobri svih 27 država-članica EU. Međutim, politički kompromis već postignut.

Primarni plan je da se kampovi razmeste u Africi i Aziji, a Balkan je takođe opcija. Kruže priče da bi među destinacijama prisilnih povratnika mogla da se nađe i Srbija, ali se to za sada čini malo verovatno.

Naime, kako saznaje "Politiko" pravilnik podrazumeva deportacije u one zemlje koje se nalaze daleko od granica briselskog carstva i pod uslovima koje će Brisel teško priznati da Beograd zadovoljava. 

Šta se krije iza humanosti i realnih problema? Može li Srbija iz tranzitne postati tampon zona?

"Ono što je izvesno da mi, iako više nismo zemlja jeftine radne snage, daleko smo od toga da budemo krajnja destinacija migranata iz zemalja Magreba, Podsaharske Afrike, pretežno muslimanske veroispovesti. Uglavnom su njihove krajnje destinacije zemlje Zapadne Evrope poput Nemačke, Velike Britanije, Francuske, skandinavske zemlje... Ali, čini mi se da birokratske mere ne mogu da prikriju jednu civilizacijsku dijagnozu, jer se ponašanje vladajućih elita u Zapadnoj Evropi prema vlastitom stanovništvu može razumeti samo u svetlu istoričara Arnolda Tojnbija koji kaže da civilizacije ne nestaju tako što ih satre spoljni neprijatelj, nego tako što počine samoubistva. A politika otvorenih granica je jedan od izraza te samoubilačke politike centrističkih, socijal-demokratskih i levo-liberalnih zapadnoevropskih vlada", kaže filozof Filip Grbić, gostujući u emisiji "Danas na RT".

On je podsetio na to da je politika otvorenih granica znatno uvećala udeo migranata u Evropi, napominjući da je njihova izvorna kultura izrazito represivna u pogledu pritiska na individualne slobode. Migranti po dolasku sa sobom donose takve obrasce ponašanja i ne uspevaju da se integrišu. Sagovornik televizije RT Balkan zaključuje da kulturno poreklo igra važnu i odlučujuću ulogu u ovom procesu.

"Nema problema kada je reč o asimilaciji migranata sa prostora bivše Jugoslavije u Nemačkoj, Austriji, Francuskoj... Ne znam da li ste čuli za nekog Srbina, Hrvata, Bošnjaka, Ukrajinca ili Poljaka koji se kolima zakucava na božićnim pijacama u ljude. Toga nema. Milioni ljudi su iz Istočne Evrope emigrirali u Zapadnu Evropu, ali njihova asimilacija nije bila tako bolna. Ovde govorimo o tome da islamska imigracija u Zapadnoj Evropi pravi paralelnu kulturu. Brojevi su neumoljivi - 2000. godine broj muslimana je bio nešto veći od 10 miliona, a sada je veći od 30 miliona. Takođe, broj džamija se udvostručio u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj", navodi je Grbić i podseća da su u tim zemljama istovremeno prazne hrišćanske bogomolje. 

Sagovornik televizije RT Balkan navodi Veliku Britaniju i kao najupečatljiviji primer onoga što se dogodi kada imate vladajuće levo-liberalne elite koje "vode neobjavljeni rat protiv vlastitog, autohtonog stanovništva".

"Interesantno kako uvek politika otvorenih granica i sladunjava sentimentalistička promigrantska retorika stoji u oštrom kontrastu sa mestima gde se ti migranti naseljavaju. Naseljavaju ih u radničkim krajevima, u krajevima belih radnika koji su skloni konzervativnim vrednostima. A onda smo dobili izveštaje da su u Velikoj Britaniji 25 godina postojale bande silovatelja, pretežno se radilo o muškarcima poreklom iz Pakistana, koji su ciljano birali devojčice iz disfunkcionalnih porodica. Ovo je važno, jer su policija i tužilaštvo zataškavali serijska, grupna silovanja devojčica starosti između 11 i 15 godina kako ne bi bili optuženi za rasizam", podseća Grbić na slučaj koji je zapanjio svet. 

Osvrćući se na nederečenost novih pravila koja ne kažu koliko dugo će se migranti zadržati u zemlji koja je sa EU sklopila sporazum, Grbić smatra da će se to rešiti na izborima:

"Verujem da će birači u Zapadnoj Evropi da preduhitre sporu, tromu i neefikasnu evropsku birokratiju, jer deportacije i pokušaji da se vlastiti problem svali na susede neće uspeti, jer će politički hit u Evropi u narednih deset godina biti pojam reemigracija".

Gost "Danas na RT" upozorio je i da počinje doba aparthejda u kojem belo autohtono stanovništvo postaje građanstvo drugog reda, te se osvrnuo na slučaj Henrija Novaka, osamnaestogodišnjaka kojeg je izbo migrant, a zatim žrtvu prijavio policiji. 

"Policija stavlja lisice na ruke mladiću koji pred njima umire, jer je migrant koji je počinio zločin rekao da je trpeo rasističke uvrede. To je situacija u kojoj se dovodi legitimitet jednog takvog poretka", ističe Grbić.