Američka vojska je nastavila sa napadima na Iran. Kako se ističe, američke snage su gađale iranske vojne komandne centre, pomorske kapacitete, položaje za lansiranje raketa i dronova, kao i sisteme protivvazdušne odbrane, "kako bi oslabile sposobnost Teherana da nastavi napade na komercijalne brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz".
U saopštenju se navodi da se plovidba komercijalnih brodova kroz važan međunarodni pomorski koridor nastavlja.
Iranska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je njena mornarica izvela tri istovremena napada u kojima je, kako tvrdi, nanela "teške udarce" američkoj vojsci.
Iran je uključen u "rat punih razmera" sa Sjedinjenim Američkim Državama i mora da prihvati posledice tog sukoba, izjavio je iranski predsednik Masud Pezeškijan.
IRCG tvrdi da je Tramp "pokazao svoju glupost i neznanje" tvrdeći da Iranu ponestaje raketa i dronova. IRGC poručuje da će, čak i ako rat potraje nekoliko godina, Iran imati dovoljno naoružanja "do poslednjeg dana".
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će Iran snositi teške posledice za svaki napad u kojem bude ubijen američki vojnik i naveo da je o tome izdao direktivu najvišim vojnim zvaničnicima.
Mediji prenosi da su posrednici Iranu preneli predlog za deeskalaciju sukoba, koji bi podrazumevao desetodnevni prekid vatre radi pronalaženja načina za oživljavanje privremenog sporazuma postignutog prošlog meseca. Iranski ministar unutrašnjih poslova Eskandar Momeni je u poseti Pakistanu, državi posredniku u mirovnim pregovorima dve strane.
Izraelska vojska počela je "pilot-program" delimičnog povlačenja iz južnog Libana, predavši kontrolu nad tri sela libanskim oružanim snagama, saopštile su Izraelske odbrambene snage (IDF).
Sve o situaciji na Bliskom istoku pratite u blogu uživo na RT Balkan.
21. jul 2026 • 17:50
Tramp obećao pomoć Libanu, odgovorio šta će biti ako Huti zatvore Bab el-Mandeb
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da će Sjedinjene Američke Države "mnogo pomoći" Libanu, jer ta zemlja ima za cilj da okonča sukob između militantne grupe Hezbolah, koju podržava Iran, i Izraela na svojoj teritoriji.
"Rešićemo probleme. Već smo rešili neke od njih", rekao je Tramp uoči razgovora sa libanskim predsednikom Džozefom Aunom u Ovalnom kabinetu, prenosi Skaj njuz.
Tramp je kazao da "postoji problem sa Hezbolahom", ali da su SAD uradile neke stvari za koje misli da će svet tek primetiti.
"To mesto i zemlja bili su veoma loše tretirani, a mi ćemo ih tretirati sa poštovanjem koje zaslužuju", istakao je Tramp.
Aun je rekao da se "duže vreme" radovao poseti Vašingtonu, i da je "vreme da Liban i ceo region budu stabilni i bezbedni".
"Znam da je vaša vizija mir, vaša vizija je stabilnost i mislim da se moja vizija poklapa sa vašom", kazao je Aun.
Odgovarajući na pitanje novinara o pomorskoj blokadi Saudijske Arabije, koju je najavila militantna grupa Huti u Jemenu, Tramp je rekao da se "do sada nije desilo" da Huti blokiraju moreuz Bab el-Mandeb koji povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom.
"Moglo bi da se desi, ali mi pratimo te stvari. Ako se nešto takvo desi, mi ćemo imati odgovor. Nismo imali problema sa Hutima. Oni nisu imali problema sa nama već duže vreme, uključujući i tokom ovog sukoba (sa Iranom)", kazao je Tramp.
Tramp: Još smo daleko od kraja sukoba
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Države "postigle veliki uspeh u sukobu sa Iranom", ali nemaju nameru da okončaju sukob ili povuku svoje snage uskoro.
"Ako bismo sutra napustili Iran, to bi bio ogroman, kolosalan uspeh. Ali ne odlazimo sutra... još je daleko od kraja", rekao je Tramp tokom sastanka sa libanskim predsednikom Džozefom Aunom u Beloj kući.
Libanski predsednik se sastao sa Trampom u Beloj kući
Libanski predsednik Džozef Aun sastao se sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u pokušaju da se postigne dugoročni mir nakon višemesečnog rata između Izraela i militantne grupe Hezbolah.
Libanska vojska započela razmeštanje u "pilot zoni"
Jedinice libanske vojske započele su razmeštanje u takozvanoj pilot zoni u gradu Zavtar el Garbijeh u libanskoj pokrajini Nabatijeh, saopšteno je iz Komande Oružanih snaga Libana.
U saopštenju se navodi da je razmeštanje započeto na osnovu kontakata sa Grupom za vojnu koordinaciju za Liban.
Iz Komande su pozvali civile da ne ulaze u grad dok se situacija ne stabilizuje i da poštuju naredbe vojske stacionirane u tom području radi osiguravanja bezbednosti.
Šef iranske diplomatije u Pakistanu sa diplomatskim posrednicima
Ministar unutrašnjih poslova Irana Eskandar Momeni započeo je danas u Pakistanu razgovore sa posrednicima u mirovnim pregovorima.
Prema rečima dva neimenovana pakistanska zvaničnika, Momeni je jutros održao zatvoreni sastanak sa načelnikom generalštaba pakistanske vojske feldmaršalom Asimom Munirom, a potom i sa pakistanskim premijerom Šehbazom Šarifom.
Pakistansko političko rukovodstvo je odigralo ključnu ulogu u posredovanju prošlomesečnog privremenog sporazuma između SAD i Irana, navodi američka agencija i dodaje da zvanični Islamabad nastoji da ubedi obe strane da se vrate za pregovarački sto kako bi rešile otvorena pitanja u skladu sa junskim memorandumom o razumevanju.
Kuvajt: Da li se ograničava korišćenje klima-uređaja
Građani Kuvajta, jedne od najtoplijih zemalja na svetu, primorani su da smanje upotrebu klima-uređaja u najtoplijim danima leta, jer su iranski napadi na elektrane primorali kuvajtske vlasti da racionalizaciju potrošnje energije proglase za nacionalni prioritet.
Temperatura u Kuvajtu je trenutno 48 stepeni Celzijusa, u najtoplijim danima leta često prelazi 50 stepeni u hladu i zbog toga se Kuvajt smatra jednom od najtoplijih zemalja na svetu.
Iranski uspesi u pregovorima nadmašili očekivanja
Predsednik Irana Masud Pezeškijan izjavio je da su Sjedinjene Američke Države prekršile svoje obaveze iz Memorazuma o razumevanju nakon što su uspesi Teherana u pregovorima nadmašila očekivanja.
"U ovim pregovorima kretali smo se korak po korak, a naš glavni stav bio je da otvorimo Ormuski moreuz za izvoz nafte i druga vitalna pitanja, ali je druga strana prekršila dogovor. Dostignuća Islamske Republike daleko su nadmašila očekivanja, i uspeli smo da za kratko vreme uspešno upravljamo različitim pitanjima", rekao je Pezeškijan na svečanosti povodom Nacionalnog dana industrije i rudarstva.
Pezeškijan je takođe naveo da mu je iranski vrhovni vođa u privatnim razgovorima preneo neophodnost okončanja situacije "ni rata ni mira" u zemlji.
Mediji: Najmanje 18 američkih vojnika poginulo u sukobu SAD i Irana
Iran izbegao pomorsku blokadu: Isporuke preusmerene preko Rusije i Kaspijskog mora
Iran je uspeo da izbegne posledice pomorske blokade tako što je preusmerio isporuke robe preko Rusije i Kaspijskog mora, izjavio je zamenik ministra poljoprivrede Islamske Republike Mohamad Reza Talai.
"Kroz severne iranske luke prolazi više od 30 odsto ukupnog uvoza u zemlju. Preko tih luka se pre svega dopremaju poljoprivredni proizvodi koji obezbeđuju prehrambenu sigurnost zemlje", ističe Talai.
Jordan tvrdi da je presreo pet iranskih dronova
Jordan je neutralisao pet dronova koji su stigli iz pravca Irana, objavila je državna novinska agencija te zemlje.
Ranije danas, iranski Korpus islamske revolucionarske garde (IRGC) saopštio je da je izveo više napada na američke vojne ciljeve u Jordanu, uključujući radarski sistem protivvazdušne odbrane i borbeni avion F-15.
Upozorenje za državljane SAD: Stejt department poziva na oprez zbog pretnji Irana
Stejt department izdao je upozorenje američkim državljanima zbog pojačanih tenzija na Bliskom istoku, navodeći da je bezbednosna situacija složena i da postoji mogućnost nepredviđene eskalacije.
"Amerikanci koji se trenutno nalaze na Bliskom istoku trebalo bi da budu oprezni i spremni na moguća otkazivanja letova, periodična zatvaranja vazdušnog prostora i potencijalne poremećaje u putovanjima", navodi se u saopštenju na platformi Iks.
Stejt department pozvao je građane da prate bezbednosna obaveštenja američkih ambasada i konzulata, lokalnih vlasti i medija.
Upozorenje se odnosi i na Amerikance van regiona, kojima se savetuje da preispitaju putovanja na Bliski istok i kroz taj region.
Američke diplomatske misije, uključujući i one izvan Bliskog istoka, bile su mete napada, navodi se u saopštenju, uz upozorenje da bi Iran i grupe koje ga podržavaju mogle da ciljaju američke interese ili lokacije povezane sa SAD i njihovim državljanima širom sveta.
CENTKOM objavio snimak napada na ciljeve u Iranu
Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTKOM) objavila je na platformi Iks video snimak napada izvedenih 20. jula na ciljeve u Iranu.
Saopšteno je da sa tokom napada pogođeni vojni komandni centri, pomorski kapaciteti, položaji za lansiranje projektila i dronova, kao i iranski sistemi protivvazdušne odbrane.
Od mostova i bolnica do nuklearke: Koje su civilne mete u Iranu bile na udaru SAD
Prema navodima iranskih medija i zvaničnika, u američkim napadima teško su oštećeni ključni civilni objekti – od putne mreže i zdravstvenih ustanova, do vazdušnih luka i sistema za snabdevanje vodom i hranom, prenosi Al Džazira.
U gradu Bandar Abas, gde se nalaze glavno pomorsko čvorište i najveća komercijalna luka Irana, pogođeni su železnički objekat i most Kahurestan koji ovo mesto na Ormuskom moreuzu povezuje sa drugim gradovima, pri čemu je zabeleženo više žrtava, a jedno vozilo je palo sa mosta.
U provinciji Hormozgan, u okrugu Bandar Hamir, uništeno je šest mostova, što je otežalo saobraćaj ka pokrajinskoj prestonici Bandar Abasu i iz nje.
Bolnica "Šahid Bagaei", u gradu Ahvazu, pogođena je i onesposobljena za rad, zbog čega je više od 200 pacijenata moralo da bude evakuisano.
Pogođena je i fabrika za desalinizaciju vode u selu Bonji, čime je prekinuto snabdevanje vodom za 10.000 ljudi.
U napadima SAD na Iran oštećeno je više aerodroma širom zemlje, dok su na meti bili i ribarski i komercijalni molovi u Siriku, Bandar Abasu, Kišu i Asalujeu.
Američki udari naneli su veliku štetu i nuklearnoj elektrani Bušer, jedinoj koja je trenutno operativna u Iranu. Ipak, nadležni zvaničnici su saopštili da postrojenje i dalje funkcioniše.
IRGC: Uništena Amazonova infrastruktura podataka u Bahreinu
Korpus islamske revolucionarske garde (IRGC) saopštio je da je krstarećim raketama uništio centralnu infrastrukturu podataka kompanije Amazon (Amazon), objavila je poluzvanična iranska agencija Tasnim.
Iz IRGC-a je navedeno da je ovaj raketni udar predstavljao odgovor na nedavne napade Sjedinjenih Američkih Država na civilnu infrastrukturu u Darhovinu.
Iran gađao američke baze u Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu: Oglasili se Pentagon i CENTKOM
Iranska vojska i Korpus islamske revolucionarske garde (IRGC) saopštili su da su izveli masovne raketne i napade dronovima na američke položaje u Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu. Sjedinjene Američke Države su potvrdile da je od 7. jula povređeno oko 10 pripadnika američkih oružanih snaga.
Prema navodima iranske novinske agencije Mehr, napadi su izvedeni u okviru operacija nazvanih "Munja" i "Nasr 2", a mete su, kako tvrdi Teheran, bili američki sistemi protivvazdušne odbrane "Patriot", radari dugog dometa, komunikacioni centri i objekti za bespilotne letelice.
Bahrein: Ciljane su baze Al-Muharak i Al-Rifa, pri čemu je IRGC saopštio da su pogođeni sistemi protivvazdušne odbrane, radari (uključujući radar FPS-117) i hangari za bespilotne letelice MQ-9.
Kuvajt: Udari su izvedeni na baze Ahmed Al-Džaber, Ali Al-Salem i Arifdžan. Iranska vojska je navela da su u bazi Arifdžan pogođeni i mobilni raketni sistemi HIMARS.
Jordan: Vazduhoplovne snage IRGC-a izvele su raketni napad na američku bazu u Jordanu u kojem su uništeni radarski sistem protivraketne odbrane i lovac F-15 koji se nalazio u hangaru, javila je Press TV.
Portparol Pentagona potvrdio je da je u napadima od 7. jula povređeno oko 10 pripadnika američke vojske. Kao odgovor na pojačane tenzije i bezbednosne rizike, Vašington je izdao globalno bezbednosno upozorenje za svoje građane širom sveta.
Istovremeno, američka Centralna komanda (CENTKOM) saopštila je da je uspešno završila još jedan krug vojnih napada na ciljeve povezane sa Iranom.
S druge strane, Iran je ponovio da će Ormuski moreuz ostati zatvoren sve dok se, kako je navedeno, nastavljaju američke aktivnosti u regionu.
Iran traži osudu napada na elektranu
Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Amir Saeid Iravani tražio je danas od Saveta bezbednosti UN i generalnog sekretara Antonija Gutereša da osude američki raketni napad na nuklearnu elektranu Darhovin, za koju Teheran navodi da je pod zaštitom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
U pismu upućenom Guterešu i predsedniku Saveta bezbednosti, Iravani je naveo da se napad dogodio u nedelju oko 3 i 39 časova po lokalnom vremenu, kada su američke snage ispalile više raketa na nuklearnu elektranu Karun (Darhovin) u izgradnji u provinciji Huzestan, preneo je Mehr.
Prema njegovim rečima, objekat je u potpunosti obuhvaćen zaštitnim merama IAEA u okviru sveobuhvatnog sporazuma o zaštitnim merama Irana, a aktivnosti koje se tamo sprovode imaju isključivo mirnodopski karakter i u skladu su sa obavezama Teherana prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, prenosi Tanjug.
Iravani je naveo da je to bio 18. talas napada na iranske nuklearne objekte i postrojenja pod zaštitnim merama IAEA od početka, kako je rekao, "zajedničke američko-izraelske agresije u junu 2025. godine".
Obustavljeni letovi francuske kompanije
Francuska aviokompanija "Er Frans" obustavila je letove ka Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Rijadu u Saudijskoj Arabiji zbog bezbednosne situacije u regionu, saopštila je kompanija.
"Bezbednost naših putnika i posada naš je apsolutni prioritet", navodi se u saopštenju.
Letovi za Rijad biće obustavljeni do 24. jula, odnosno do 25. jula za polaske iz saudijske prestonice, dok su letovi za Dubai suspendovani do 27. jula, odnosno do 28. jula za polaske iz tog grada.
Kompanija je navela da kontinuirano prati razvoj geopolitičke situacije na destinacijama i u vazdušnom prostoru kojim njeni avioni saobraćaju, ističući da će obnavljanje letova zavisiti od dalje procene bezbednosnih uslova na terenu, piše Tanjug.
Amerikanci se oglasili o napadu
Centralna američka komanda saopštila je da je završena poslednja runda napada na Iran.
CENTKOM je saopštio da se tranzit komercijalnih brodova kroz Ormuski moreuz nastavlja i da su američke snage od početka maja pomogle prolazak oko 900 trgovačkih brodova i transport približno 450 miliona barela sirove nafte.
Koliko košta barel nafte
Cene nafte zadržale su se blizu najviših nivoa u poslednjih pet sedmica. Cena severnomorske nafte Brent stabilizovala se na oko 88 dolara po barelu, dok se američka sirova nafta "WTI" kreće oko 82,5 dolara za barel.
Rast cena usledio je nakon odluke jemenskih Huta, koje podržava Iran, da zabrane pomorski saobraćaj iz Saudijske Arabije, što je pojačalo zabrinutost za isporuke energenata preko Crvenog mora.
Plovidba kroz Ormuski moreuz i dalje je otežana.