Pretnja jemenskih Huta da će uvesti pomorsku blokadu Saudijske Arabije u Crvenom moru mogla bi da otvori novi front u sukobu sa Iranom i dodatno optereti američke vojne kapacitete, upozoravaju sadašnji i bivši američki zvaničnici.
Huti, koji imaju podršku Teherana, saopštili su da neće dozvoliti brodovima da utovaraju ili istovaraju robu u saudijskim lukama, što bi, prema procenama, moglo da blokira izvoz saudijske nafte i ugrozi oko sedam odsto svetskog snabdevanja ovim energentom.
Iako Rijad za sada nije zatražio vojnu pomoć od Vašingtona, predsednik SAD Donald Tramp poručio je da su Sjedinjene Američke Države spremne da reaguju ukoliko Huti pokušaju da blokiraju plovidbu Crvenim morem.
"Ako se tako nešto dogodi, mi ćemo to rešiti. Hutima smo se već bavili", rekao je Tramp.
Međutim, američki vojni i bezbednosni analitičari upozoravaju da bi otvaranje još jednog fronta dodatno opteretilo američke snage, koje su već angažovane u operacijama protiv Irana i u održavanju blokade iranskih luka.
"Praktično delite svoje resurse na dva aktivna fronta", ocenio je Džejson Kembel, bivši visoki zvaničnik Pentagona.
On je i pojasnio šta to znači: SAD bi morale da prebace deo ratnih brodova iz Persijskog zaliva bliže Jemenu kako bi istovremeno mogle da napadaju položaje Huta i brane svoje snage od raketa i dronova. Uz to američki stručnjaci podsećaju da su se Huti pokazali kao veoma otporni – godinama su odolevali vazdušnim napadima koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, kao i kasnijim američkim operacijama.
"Huti su više puta pokazali da imaju sposobnost i volju da ugroze pomorski saobraćaj u Crvenom moru i moreuzu Bab el-Mandeb", izjavio je Majkl Malroj, nekadašnji zamenik pomoćnika američkog ministra odbrane za Bliski istok.
Ni kampanja vazdušnih udara koju je pokrenula administracija Džozefa Bajdena, niti intenzivnije bombardovanje tokom Trampovog mandata, nisu uspeli da odvrate Hute da napadaju ratne i trgovačke brodove. Prošlogodišnja dvomesečna operacija protiv Huta zahtevala je angažovanje dva američka nosača aviona, više ratnih brodova, borbene avijacije i strateških bombardera B-2.
Iako američka vojska raspolaže najvećim vojnim budžetom na svetu, zvaničnici priznaju da su resursi ograničeni jer je veliki deo raspoloživih kapaciteta već angažovan u sukobu sa Iranom. Prema njihovim navodima, na Bliskom istoku se već nalazi više od 20 ratnih brodova američke mornarice i stotine vojnih aviona, dok dodatne snage pristižu u region.
Analitičari upozoravaju da bi eventualni sukob sa Hutima zahtevao značajne pomorske, vazdušne i obaveštajne resurse, što bi dodatno opteretilo američku vojsku.
S druge strane, penzionisani oficir američkih marinaca Mark Kansijan smatra da ni Huti ne bi mogli dugo da održe pomorsku blokadu jer bi se suočili sa problemima u snabdevanju usled američke blokade Irana.
"Američka blokada nije stoprocentno efikasna, ali je veoma efikasna. Zbog toga bi Hutima bilo veoma teško da dugo nastave ovakvu kampanju", ocenio je Kansijan.
Ukoliko pretnje budu sprovedene u delo, kriza u Crvenom moru mogla bi da preraste u novu fazu šireg regionalnog sukoba, sa posledicama ne samo po bezbednost Bliskog istoka već i po globalno tržište energenata i međunarodnu trgovinu.