Predlog zakona o sankcijama Rusiji, koji je Senat prošlog meseca usvojio ubedljivom većinom glasova, suočava se sa sve većim protivljenjem u Predstavničkom domu SAD i verovatno je zaustavljen barem do novembarskih izbora, zbog zabrinutosti da bi ta mera dala veća ovlašćenja američkom predsedniku Donaldu Trampu i podigla cene nafte. Kako navodi Blumberg, glavni razlog za "zamrzavanje zakona" su strahovanja zakonodavaca od mogućeg rasta cena goriva uoči izbora.
Predlog zakona, čiji je autor pokojni senator i ukrajinski lobista Lindzi Grejam iz Južne Karoline, ovlastio bi Trampa da uvede carine od 100 odsto za pet najvećih kupaca ruske sirove nafte i prirodnog gasa, piše "Blumberg". Kina, Indija i Turska su najveći kupci ruskih naftnih derivata. Pristalice Ukrajine u Vašingtonu insistiraju na usvajanju zakona kao načinu da se signalizira podrška SAD Kijevu. "Blumberg" ukazuje da se ipak ne zna da li bi Tramp zaista iskoristio ovlašćenja koja bi mu zakon dao, posebno protiv Kine. Neujednačeno glasanje Senata o zakonu o sankcijama, sa 86 glasova "za" i 11 "protiv", odražavalo je želju Grejemovih kolega da mu odaju počast nakon njegove iznenadne smrti u julu, odmah nakon povratka iz posete Ukrajini.
Predstavnički dom se pokazao uzdržanijim prema toj ideji.
Predsedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson je juče rekao da ne veruje da će predlog zakona o sankcijama biti razmatran pre izbora za Kongres 3. novembra. Džonson je rekao da se predlogu zakona ne protive samo vodeće demokrate u nekoliko dobra, već i republikanci u Predstavničkom domu.
"Svi verujemo u sankcionisanje Rusije, ali morate imati pravu formulu ako usvajate zakon. Pokušavamo da to rešimo i da se uverimo da to možemo i da primenimo", kazao je Džonson.
Predsednik Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, Brajan Mast je rekao da se predlog zakona razmatra i zbog njegovog mogućeg uticaja na cene gasa. Ovaj republikanac iz Floride je kazao da bi, ako predlog zakona primora Indiju i druge kupce ruske sirove nafte na tržište nafte iz drugih zemalja, to moglo da dovede do rasta cena.
Cene benzina su naglo skočile nakon rata u Iranu i široko se smatraju pretnjom republikanskoj većini u Kongresu uoči novembarskih srednjoročnih izbora. Predlog zakona bi takođe produžio dugogodišnje sankcije Iranu. Demokrate su, sa svoje strane, zabrinute da bi Tramp mogao da iskoristi zakon kao novo pravno opravdanje za široko rasprostranjene carine, s obzirom na to da su njegove postojeće carine predmet sudskog spora.
Kongresmen Gregori Miks, vodeći demokrata u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma, rekao je da ne može da podrži zakon koji bi predsedniku dao carinska ovlašćenja "koja on nema". Takođe je kritikovao odredbu u meri koju je usvojio Senat kojom se Trampu dozvoljava da ukine sankcije, uz obrazloženje da to slabi zakon.
Poslanik Bred Šnajder, još jedan demokrata u odboru, takođe je rekao da je odredba o tarifama bila nemoguća.
"Nisam spreman da dam nijednom predsedniku, a posebno ovom predsedniku, više neograničenih ovlašćenja nad carinama", rekao je Šnajder.
Džonsonu bi bila potrebna široka podrška demokrata ako bi pokušao da usvoji meru po ubrzanoj proceduri Predstavničkog doma koja zahteva dvotrećinsku većinu.
Mnoga udružena privrednika, poput Udruženja lidera maloprodajne industrije, poslala su Kongresu pismo u avgustu u kojem je izrazila zabrinutost zbog zakona o sankcijama. Pridružili su im se Američka privredna komora i Nacionalni savet za spoljnu trgovinu, kao i mnoge kompanije uključujući "Ekson Mobil", "Dženeral Elektrik", "Ford Motor" i "Fajzer".
"I dalje smo zabrinuti da bi deo zakona mogao imati neželjene posledice po potrošače odobravanjem novih, ekspanzivnih tarifa drugim zemljama, koje su naši trgovinski partneri i saveznici", izjavila je Elen Džekson, direktorka za vladine poslove u Udruženju lidera maloprodajne industrije.