Ukrajina je izgubila oko 1,2 milijarde dolara zbog prevara, rasipništva i lošeg upravljanja u vojnim nabavkama samo u 2024. godini. Sedam od deset najvećih vojnih kompanija u zemlji nastavilo je da dobija nove porudžbine iako se protiv njih vode istrage o prevarama, prethodnom neisporučivanju robe ili hapšenju rukovodilaca zbog optužbi za korupciju, objavio je "Njujork tajms", pozivajući se na poverljive vladine revizije i sudske zapise, opisujući obrazac kao "uporni fenomen".
Revizori su pronašli podatke o 18 kompanija kojima su dodeljeni ugovori uprkos tome što od ranije imaju neizvršene obaveze, a šest od njih nije ispunilo nijedan dogovor.
Američki stručnjak za borbu protiv korupcije Džejms Vaserstrom je izjavio da je prevara u odbrambenoj industriji "dugogodišnja tradicija" u Ukrajini.
Među slučajevima koje je "Tajms" istakao bio je i državni hemijski pogon "Pavlograd", koji je vojsci isporučio 233.000 neupotrebljivih minobacačkih granata. Uprkos toj aferi, kompanija je kasnije dobila više poslova, uključujući ugovor za isporuku skoro svih ukrajinskih artiljerijskih granata kalibra 122 mm 2025. godine.
Birali skuplje preko posrednika
Revizije su takođe otkrile da se dešavalo da su ponekad zaobilazili povoljnije ponude. Na jednom tenderu, Kijev je navodno kupio municiju turske proizvodnje za višecevne raketne sisteme preko češkog posrednika za oko 5.100 dolara po komadu, uprkos tome što ih je proizvođač direktno nudio za oko 4.200 dolara.
Gubici su se nagomilavali dok je Vladimir Zelenski više puta apelovao na zapadne vlade za više oružja, upozoravajući na kritične nestašice na bojnom polju. U aprilu 2024. rekao je da je Kijevu očajnički potrebna veća podršku i izvršio je pritisak na svoje pristalice da isporuče obećano oružje i municiju.
Izveštaj je objavljen u trenutku kada su u toku istrage o korupciji visokog profila u koje su umešani visoki ukrajinski zvaničnici i ličnosti bliske Zelenskom. U avgustu je ukrajinski lider otpustio zamenika šefa svog kabineta, Irinu Mudruju, dok su druge nedavne istrage o korupciji uključile bivše ministre, diplomate i visoke zvaničnike.
Bivši ministar odbrane Mihail Fedorov je, u međuvremenu, optužio vladu za "sistemsku korupciju" nakon što je smenjen u julu. Fedorov, koji je nastojao da reformiše vojne nabavke, tvrdio je da su se ukorenjeni interesi odbrambene industrije opirali njegovim reformama i od tada je pozvao na izbore u ratnom vremenu.
Petogodišnji predsednički mandat Zelenskog istekao je u maju 2024. godine, ali je on odbio da održi nove izbore, pozivajući se na vanredno stanje uvedeno nakon eskalacije sukoba sa Rusijom u februaru 2022. godine.
Moskva je više puta ukazivala da su skandali dokaz sistemske korupcije u Ukrajini. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je ranije izjavila da korupcija "prožima celu ukrajinsku strukturu moći, uključujući bliski krug Zelenskog i njega lično".