Prema najnovijim anketama, manje od 12 odsto Nemaca podržava saveznu vladu u Nemačkoj, koju predvodi kancelar Fridrih Merc (CDU). Alternativa za Nemačku (AfD) ubedljivo je pobedila na izborima u regiji Saksonija-Anhalt i osvojila 43,8 posto glasova. I u mnogim drugim nemačkim pokrajinama, u kojima će se uskoro održati izbori, podrška AfD-u prelazi 40 odsto.
Saksonija je nekad bila deo Istočne Nemačke, odnosno, Demokratske Republike Nemačke (DDR). Međutim, kako piše "Dojče vele" (DV), Saksonci su poseban narod, koga Nemci (između ostalog), ismevaju i zbog njihovog dijalekta: "Onaj ko tako govori, kažu u ostatku Nemačke, sigurno nema dve čiste u glavi".
Možda baš zbog toga, mnogi Saksonci i danas više imaju osećaj pripadnosti Istočnoj, a ne Zapadnoj Evropi. Tako se može objasniti i drugačiji pogled na stvari, kada je, na primer, reč o politici sankcija prema Rusiji.
Saksonci su poseban narod
"Uvek ti Saksonci", piše nemački publicista Henrik Beme, "koji se ne daju ućutkati!" Upravo u Saksoniji se nalaze koreni nemačke socijaldemokratije. I dodaje: "Ti Saksonci su jednostavno poseban narod."
Zapravo, nemački inženjer je rođen u Saksoniji, piše DV. Tehnički univerzitet u Kemnicu i danas je na svetskom glasu. Saksonija je pre Drugog svetskog rata bila najjači industrijski region u Nemačkoj. Prvi nemački auto-koncern nastao je u Cvikauu. Tekstilna industrija, mašinstvo, elektrotehnika – po svemu tome, Saksonija je uvek bila na samom vrhu.
Ipak, Saksonija je danas pretežno ruralna država, koja je postala je simbol svih problema sa kojima se upravo suočava čitava nemačka privreda. Prvi među njima je gubitak konkurentnosti.
Saksonci su 2022. godine prvi osetili ekonomsku krizu. Posle eskalacije sukoba u Ukrajini, više od 11.000 ljudi izgubilo je posao u proizvodnom sektoru. Prošle godine, BDP države se smanjio za čitavih 0,2 posto. Nezaposlenost u Saksoniji je u julu ove godine dosegla 8,1 posto, što je daleko iznad nacionalnog proseka od 6,4 odsto.
To, uz sve probleme sa kojima se danas suočava bivša Istočna Nemačka.
Tektonski potres u Nemačkoj
U jesen 1989. godine, nemiri koji su doveli do pada Berlinskog zida nisu započeli u Berlinu, Brandenburgu ili Meklenburgu, već u Saksoniji. Ljudi su izašli na ulice u Lajpcigu, Plauenu i Drezdenu, a ne u Berlinu, Šverinu ili Potsdamu. Nemačko ujedinjenje započelo je u Saksoniji.
Ipak, Saksonci i dalje imaju osećaj da o njima odlučuju drugi, da im popuju Zapadni Nemci, koji imaju glavnu reč u državnim institucijama. Saksonska privreda iz doba DDR-a potpuno je uništena. Procenjuje se da je, u prvim godinama posle ujedinjenja, nestalo 80 odsto radnih mesta u industriji. "Na taj način je potpuno uništena konkurencija Zapadu – a to se, jednostavno, ne zaboravlja", konstatuje DV.
Čak je i nemački kancelar morao da ovo prizna da se desio "tektonski potres našeg partijskog sistema". "Ovo potresa našu stranku (CDU) do samih temelja", izjavio je Merc za "Bild", i dodao: "Ne možemo jednostavno da nastavimo kao da se ništa nije dogodilo – ni ja, a ni savezna vlada."
Mercu se priviđaju ruski dronovi...
A to je, primećuje italijanski pisac Andrea Marćiljano za sajt "Elektomagacine", očigledno loš znak za Merca, inače najslabijeg kancelara u celokupnoj nemačkoj istoriji. Zapravo, tvrdi on, to je "jasan predznak predstojećeg iseljenja za Merca".
Poruka je savršeno jasna, dodaje Marćiljano: neophodno je prekinuti ratoborni kurs nemačke politike i obnoviti dijalog Berlina sa Moskvom, kao što je to predložilo i nekoliko članova iz vladajuće CDU.
Ali Merc ne može da promeni svoju politiku, jer je on zaposlenik "Blek roka", koji služi interesima visokih finansija, a ne interesima nemačkog naroda. Upravo zato Merc, kaže Marćiljano, on, i to veoma nespretno, "preduzima akcije i otkriva leševe neaktivnih 'ruskih' dronova", što bi trebalo da opravda uništenje nemačke ekonomije i države blagostanja.
Zato se Mercu sada priviđaju ruski dronovi. Nemačka vlada je, uz veliku pompu, objavila da je na tlu Nemačke otkrila dva ruska drona i da je uhapsila Rusa i Belorusa, za koje se sumnja da su agenti Kremlja.
Kako dodaje Marćiljano, šta na to iz Moskve mogu da mu kažu, osim: "Šta, dođavola! Da smo hteli da vas napadnemo, napali bismo vas, ne bismo ostavili par pokvarenih dronova na deponiji..."
Zaista, Mercova priča je puna rupa i jednostavno ne drži vodu, kaže Marćiljano. Čak i u Evropi, sumnje u Merovu priču o fantomskom ruskom napadu su, najblaže rečeno, veoma ozbiljne i brojne.
Štaviše, veliki deo Nemačke i ostatak sveta mu se danas smeje.
Gorka lajpciška šala
Kako u uvodniku piše sajt "Fondacija strateške kulture" (SCF), novi nemački trik pod lažnom zastavom u Lajpcigu jeste znak očajanja bankrotiranog političkog sistema.
Ratnohuškački bubnjevi udaraju sve glasnije, misteriozni dronovi lete oko evropskih prestonica, dok mediji prenose priče o ruskim agentima i terorističkim zaverama. Svedoci smo sistema sličnog onom iz Orvelovog distopijskog romana "1984". A to je, dodaje ovaj sajt, let mašte koji Evropu vodi pravo u rat.
Ironično je da prava priča o terorizmu bila pretnja kijevskog režima da će obarati civilne avione u ruskom vazdušnom prostoru, koju je izrekao Zelenski. Ali, o ovom stvarnom skandalu, evropske vlade, mediji i NATO nisu ništa saopštili. U tome se sastoji gorka lajpciška šala: igranje na kartu rata nije obična igra. To čini rat neizbežnim, ukoliko se evropski građani ne probude iz distopije.
Stvarni problem je, naravno, mnogo krupniji od Mercovog rejtinga u Nemačkoj. Reč je o mnogo široj, evropskoj političkoj krizi. I francuski predsednik Makron, italijanska premijerka Meloni, kao i poljski Tusk, pridružili su se glasnom horu...
Reč je o tome da čitava Evropa hrli ka ekonomskoj imploziji, jer je antiruska politika uništila ekonomske temelje industrije i društva. Stotine milijardi evra usmereno je na podršku neonacističkom u Ukrajini, zaključuje SCF, dok se režim u Kijevu, uprkos naoružanju i novcu sa Zapada, nalazi na ivici poraza.