U posebno obezbeđenom delu nemačkog Ministarstva odbrane radi mala jedinica toliko zatvorenog tipa da je pojedini njeni saradnici nazivaju "gerilskom". Ima manje od 20 ljudi, ali se nalazi u samom središtu nemačkog sistema za finansiranje i nabavku oružja za Ukrajinu, piše "Fajnenšel tajms".
"Zonderštab Ukraine", odnosno Specijalni štab za Ukrajinu, formiran je nekoliko meseci nakon početka sukoba 2022. godine, a danas predstavlja pokretačku snagu nemačke vojne podrške Kijevu, koja je ove godine dostigla 11,5 milijardi evra.
Za razliku od ogromnog birokratskog aparata koji nabavlja opremu za Bundesver, "Zonderštab" se ponosi time što poslove za nabavku oružja Ukrajini može da ugovori za samo dve nedelje.
"Imamo izuzetno kratke lance odlučivanja. To nas čini agilnim i fleksibilnim", kaže šef jedinice, brigadni general Joahim Kaške, nekadašnji pilot "tornada".
Ni novinarima FT-a nije bio dozvoljen pristup zaštićenom delu u kojem jedinica radi.
Jedan od ljudi upoznatih sa njenim funkcionisanjem opisao je sistem kao "neverovatno nenemački", dok drugi kaže da jedinica ima "pomalo atmosferu startapa".
Kako zaobilaze nemačku birokratiju
Ključ brzine "Zonderštaba" nalazi se u neobičnom sistemu nabavki. Ugovore za naoružanje formalno ne zaključuje nemačka, već ukrajinska vlada, što omogućava jedinici da zaobiđe složena nemačka pravila nabavki, kao i agenciju sa oko 13.000 zaposlenih koja kupuje opremu za Bundesver.
Sistem se praktično svodi na jednostavnu formulu: Kijev dostavlja spisak potrebnog naoružanja, a Berlin plaća račun.
"Ako smo želeli da suštinski podržimo Ukrajinu, morali smo da uključimo našu industriju. Istovremeno su kompanije u Nemačkoj shvatile kakva im se prilika pruža", rekao je rezervni oficir Matijas Pušnig, koji je gotovo tri godine radio za jedinicu.
"Zonderštab" je tako finansirao, između ostalog, nemačke dronove za Ukrajinu, ali i prvi sistem PVO IRIS-T koji je kompanija "Dil" isporučila Kijevu.
Od početka sukoba Nemačka je na naoružanje za Ukrajinu potrošila gotovo 58 milijardi evra, a nakon drastičnog smanjenja američke pomoći Berlin je preuzeo još veću ulogu u finansiranju Kijeva.
Šalju oružje, uzimaju podatke sa fronta
Uloga "gerilske jedinice" u međuvremenu je proširena. Ona danas služi i kao veza između nemačke i ukrajinske vojske i njihovih odbrambenih industrija, dok Berlin pokušava da iskustva iz ukrajinskog sukoba iskoristi za modernizaciju sopstvenih oružanih snaga.
Nemačka tako dobija pristup podacima sa bojišta, uključujući ukrajinski sistem "Delta", koji objedinjuje informacije sa satelita, senzora i dronova i presretnute ruske komunikacije kako bi pružio sliku fronta u realnom vremenu.
Ukrajinski vojnici dolaze i u Nemačku kako bi Bundesveru prenosili iskustva o korišćenju dronova i načinima borbe protiv njih.
Kaške upravo pristup ratnim iskustvima i podacima smatra jednim od "najvrednijih aspekata" saradnje.
Milijarde poreskih obveznika i pitanje kontrole
Način na koji se troši nemački novac ipak izaziva zabrinutost dela političkih i poslovnih krugova, posebno zbog rizika od korupcije u Ukrajini.
Kaške tvrdi da njegova jedinica proverava sve ugovore koje finansiraju nemački poreski obveznici, poredi cene sa tržišnim i kontroliše rokove isporuke.
Istovremeno se pojavljuje još jedan problem: nemačka vojna industrija želi veći deo poslova koje finansira Berlin.
Ministar spoljnih poslova Johan Vadeful otvoreno je poručio Vladimiru Zelenskom da nemačkim poreskim obveznicima mora da objasni gde odlazi njihov novac.
"Stojimo uz vas, podržavamo vas. Ali to moram da objasnim i nemačkim poreskim obveznicima, a najmanje što možete da učinite jeste da nemačku odbrambenu industriju uključite u sve projekte nabavke", rekao je Vadeful.
Tako je jedinica nastala kao mali krizni tim za pomoć Kijevu za četiri godine prerasla u neobičan centar nemačko-ukrajinske vojne saradnje – manje od 20 ljudi, skrivenih iza pojačanih mera bezbednosti, koji zaobilaze tradicionalnu nemačku birokratiju i pomažu u usmeravanju milijardi evra vrednog toka oružja ka Ukrajini.