Ekonomske i trgovinske konsultacije Kine i SAD, koje se u Njujorku održavaju od subote do srede kao neka vrsta uvoda u predstojeću posetu kineskog predsednika Si Đinpinga, iznedrile su, na prvi pogled kao najvažniju i razumnu, američku ponudu Pekingu da bude uspostavljen mehanizam za deljenje informacija u vezi sa ozbiljnim pretnjama u oblasti veštačke inteligencije.
U Pekingu stalne razgovore, odnosno konsultacije sa predstavnicima SAD vide pre svega kao kanal za smanjenje neizvesnosti u širim ekonomskim odnosima dveju strana i sprečavanje da trvenja poremete ukupne bilateralne odnose.
Ipak, uprkos postignutom napretku i smirivanju carinskog sukoba koji je besneo lane, važno je napomenuti da je, dan uoči ove, najnovije runde konsultacija, Vašington uveo nove mere koje iz druge ruke prete da zakomplikuju američko-kineske odnose, spram "konstruktivne ponude" koja je isporučena u vidu predloga za uspostavljanje pomenutog mehanizma upozorenja u oblasti veštačke inteligencije.
Dobro znana taktika SAD
Sjedinjene Države su u petak, uoči samog početka razgovora sa kineskom stranom, usvojile "Lindzi O. Grejam zakon o sankcijama Rusiji i Iranu", kojim se pooštravaju mere protiv Rusije i Irana i odobrava uvođenje carina do sto odsto na određene treće zemlje koje uvoze rusku naftu ili prirodni gas, čime su najdirektnije pogođena prava i interesi Kine, ali i Indije.
Posredi je dobro znana američka taktika uvođenja novih destruktivnih elemenata (uslova i zahteva) pred partnere, ali je u ovom slučaju stvar znatno složenija.
Ekonomskim pritiscima na Rusiju i Iran, SAD očigledno žele da pogode Kinu i Indiju. Posredi je očigledno i pre svega američki odgovor na uspeh samita BRIKS-a u Nju Delhiju i sve izvesnije pozicioniranje Nju Delhija kao ključnog ruskog i kineskog partnera, sve udaljenijeg od američkog formata "Kvad".
Kina ozbiljno upozorila SAD
Kina je odmah saopštila da se odlučno protivi jednostranim sankcijama bez odobrenja UN i bez osnova u međunarodnom pravu, računajući tu i sekundarne sankcije usmerene protiv trećih zemalja.
"Ekonomska i trgovinska saradnja Kine sa zemljama širom sveta, uključujući Rusiju, zasnovana je na ravnopravnosti i uzajamnoj koristi, nije usmerena protiv trećih strana i ne bi trebalo da bude predmet mešanja ili prinude bilo koje treće strane", navedeno je ovim povodom u redakcijskom komentaru lista "Čajna dejli".
Kinesko Ministarstvo trgovine pozvalo je Sjedinjene Američke Države da iskoriste konsultacije za stabilizaciju ekonomskih i trgovinskih odnosa, navodeći da će Kina pažljivo pratiti naknadne mere SAD i zadržava pravo da preduzme neophodne korake kako bi zaštitila svoj suverenitet, razvojne interese i legitimna prava i interese kineskih kompanija.
"Vašington bi trebalo da prepozna da ekonomska i trgovinska pitanja nisu oružje za sticanje prednosti u pregovorima. Jednostrane carine i sankcije povećavaju troškove za američke kompanije i potrošače, komplikuju lance snabdevanja i narušavaju predvidljivost od koje zavisi međunarodno poslovanje. Pretvaranje ekonomske međuzavisnosti u sredstvo prinude nosi rizik potkopavanja upravo ekonomskih interesa koje takve mere treba da štite", upozorio je list "Čajna dejli".
Ali, pritisci na Kinu ovim nisu završeni.
"Destilacija"
Američka Agencija za nacionalnu bezbednost, Agencija za sajber-bezbednost i bezbednost infrastrukture i Federalni istražni biro nedavno su, opet uoči nastavka trgovinskih razgovara, objavili zajedničko saopštenje o sajber-bezbednosti, upozoravajući da kompanije za veštačku inteligenciju sa sedištem u Kini, navodno, ciljaju američke AI kompanije kampanjama "industrijskih razmera" usmerenim na takozvanu destilaciju znanja, kako bi došle do sposobnosti američkih najnaprednijih modela, i predložili odbrambene mere za američke kompanije.
"Ta optužba je neosnovana i nema pravni osnov. U suštini, njome se destilacija, koja predstavlja uobičajenu tehničku i komercijalnu praksu u industriji, politizuje i instrumentalizuje, uz primenu dvostrukih standarda. Time se još jednom ogleda američki pristup nastojanja da se ostvari tehnološka hegemonija, monopolizuju računarski resursi i suzbije konkurencija u sektoru veštačke inteligencije. Kina se tome odlučno protivi", navedeno je u redakcijskom komentaru lista "Global tajms".
Prema američkoj potrebi: ponekad praksa, a ponekad "napad"
Destilacija znanja je uobičajena praksa u razvoju veštačke inteligencije, kroz koju različiti modeli uče jedni od drugih. Ona je, u suštini, neutralno tehničko sredstvo koje koriste AI kompanije širom sveta, uključujući i američke.
"Korišćenjem 'učiteljskog modela' visokih performansi za usmeravanje lakšeg 'učeničkog modela', destilacija može da poboljša efikasnost obuke modela i omogući delotvornije korišćenje ljudskog znanja. Ona može pomoći zemljama da razvijaju svoje AI industrije, oslobode tehnološki potencijal, smanje razvojne razlike i omoguće da koristi od AI budu dostupnije zemljama u razvoju i ljudima širom sveta", podseća "Global tajms".
Kako se naglašava, Kina podstiče otvorenost i saradnju – omogućila je modele otvorenog koda na raspolaganje kompanijama širom sveta, uključujući i američke, olakšavajući razvoj srodnih modela.
"Prema logici Vašingtona, kada američke kompanije koriste destilaciju, to se smatra 'praksom čitave industrije', a kada kineske kompanije rade isto, to predstavlja 'napad'. Takav pristup nije ništa drugo do očigledan dvostruki standard. Uzdižući uobičajenu praksu u industriji na nivo pitanja nacionalne bezbednosti, SAD koriste borbu protiv destilacije kao izgovor za nastojanje da uspostave industrijski monopol. Određene američke AI kompanije godinama zloupotrebljavaju svoje dominantne pozicije na tržištu, uvodeći preterano široka geografska ograničenja i druge restriktivne odredbe u korisničkim ugovorima, u pokušaju da isključe konkurente iz zemalja poput Kine iz globalnog tehnološkog ekosistema i monopolizuju koristi od razvoja AI", naglašava "Global tajms".
U Pekingu, ne bez razloga, smatraju da je uzrok ovakvog američkog pristupa danas već duboko ukorenjena strepnja zbog gubitka tehnološke nadmoći.
U Kini zato navode da predočeni američki potezi odražavaju logiku hegemona koji insistira na pobedi po svaku cenu, umesto na ishodu u kom celo čovečanstvo dobija.