Osam meseci nakon što je Donald Tramp gotovo doveo NATO do raspada pretnjom da će, ako bude potrebno i silom, pripojiti Grenland, potpisao je ono što je nazvao "fantastičnim" novim sporazumom koji bi SAD omogućio kontrolu i vojni pristup Danskoj teritoriji u obimu koji Vašington traži, piše "Politiko".
Evropski saveznici bili su toliko uznemireni Trampovom očiglednom odlučnošću da početkom godine preuzme Grenland, kao i pretnjom carinama od 25 odsto svima koji bi mu se usprotivili, da su počeli da razmatraju budućnost Zapada bez Amerike. Transatlantski odnosi od tada se u mnogim aspektima nisu vratili na staro.
Sporazum o bezbednosti na Arktiku i u severnom Atlantiku, koji su juče u Ujedinjenim nacijama potpisali Tramp i premijeri Grenlanda i Danske, stavlja tačku na spor.
Novi sporazum, koji tek treba da ratifikuju danski i grenlandski poslanici, zapravo nije u potpunosti nov.
Njime se "menja i dopunjuje" raniji sporazum SAD i Danske iz 1951. godine. Brojni stručnjaci već mesecima ukazuju da je taj sporazum Trampu već pružao gotovo sve što je tražio kada je reč o slobodi uspostavljanja vojnih baza i nadzoru nad bezbednošću regiona.
Jedna od ključnih novina jeste to što je i sam Grenland potpisnik sporazuma.
U uvodnom delu teksta potpisnice ponovo potvrđuju obavezu poštovanja međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta Danske, obaveza u okviru NATO-a i prava stanovnika Grenlanda, dok se najveći deo sporazuma odnosi na američki vojni i civilni pristup Grenlandu i planove za uspostavljanje američkih vojnih objekata.
Tramp je najavio izgradnju dve "veoma velike" baze na Grenlandu. Međutim, prema tekstu koji je objavila danska vlada, nijedna od dve planirane baze nije potpuno nova, bar kada je reč o njihovim lokacijama.
Jedna bi bila u Narsarsuaku na jugu Grenlanda, gde se nekada nalazila američka baza "Bluie West One", zatvorena pedesetih godina prošlog veka, a druga na istoku, u Mestervigu, gde se sada nalazi danska patrola sa psećim sankama "Sirius".
Prema sporazumu, američka vojska imaće "slobodan pristup" vazdušnim, kopnenim i morskim putevima na Grenlandu i oko njega, između dve baze.
Na Grenlandu se inače već nalazi američka svemirska baza "Pitufik", u kojoj je stacionirano oko 150 američkih vojnika koji upravljaju sistemom za praćenje balističkih raketa, namenjenim zaštiti Severne Amerike od napada raketama velikog dometa.
Sporazum takođe predviđa mogućnost da SAD uspostave nove objekte za ratovanje dronovima, odnosno "nenaseljene vojne instalacije", uz ubrzane procedure za dobijanje odobrenja danskih i grenlandskih vlasti. Ipak, konačnu reč o njihovoj lokaciji i tome da li će uopšte biti izgrađeni imaće Danska i Grenland.
Nova su i pravila kojima se potencijalnim rivalima i protivnicima ograničava mogućnost da u budućnosti steknu vojno ili ekonomsko uporište na Grenlandu.
Sporazum predviđa da nijedna država koja nije članica NATO-a ne može da otvori vojnu bazu na ostrvu, niti da eksploatiše kritične minerale ili retke zemlje bez saglasnosti sve tri potpisnice.
Tramp je ranije više puta govorio o kineskim i ruskim vojnim aktivnostima u okolini Grenlanda, tvrdeći da se oko ostrva nalaze ruski i kineski razarači i ruske podmornice, međutim, zvaničnici NATO-a su nezvanično osporavali te tvrdnje.
List podseća da je jedan diplomata rekao da Alijansa "ne vidi kineske aktivnosti" oko Grenlanda, dok se kretanje ruskih snaga na krajnjem severu nije značajnije promenilo i da je rusko prisustvo u blizini Grenlanda minimalno, ako ga uopšte i ima.
Ko to sve plaća?
Tramp je nedavno na društvenim mrežama napisao da SAD "neće imati nikakve troškove" za obnovu baza i širenje američkog prisustva na Grenlandu.
Nije, međutim, jasno kako će to biti izvedeno, s obzirom na to da je jedna baza pomenuta u sporazumu zatvorena još pedesetih godina, dok je druga mala danska vojna instalacija u kojoj se trenutno nalazi patrola sa sankama sa psećom zapregom.
Sve će zavisiti od toga za šta Pentagon želi da koristi te objekte, ali među najverovatnijim projektima su novi sistemi protivvazdušne odbrane i radarske instalacije, čija bi izgradnja mogla da bude veoma skupa. Sporazum ne precizira mehanizam podele troškova između tri strane.
"Politiko" navodi da Pentagon nije odgovorio na zahtev za komentar.
Početkom godine Danska se suočavala sa pretnjom da bi mogla u potpunosti da izgubi Grenland. Iako je poverenje Evropljana u SAD kao saveznika dugoročno narušeno, neposredna opasnost po dansku teritoriju sada je, prema tekstu sporazuma, otklonjena.
Sporazum izričito potvrđuje suverenitet Danske i pravo Grenlanda na samoopredeljenje, uključujući i mogućnost da u budućnosti izabere nezavisnost od Danske.
Takođe se potvrđuje potreba zaštite "netaknute" životne sredine Grenlanda, kao i kulturnih, socijalnih i ekonomskih prava njegovih stanovnika.
"Kada se pročita, čovek se pita zašto je bilo toliko buke oko tako malih stvari, kada je sve ovo moglo da bude dogovoreno od početka", rekao je Gregoar Ros, direktor programa za Evropu u londonskom tink-tenku "Čatam haus".
"Takođe mislim da je Danska ovo dobro odigrala – čisto i diplomatski. Neki bi to nazvali evropskim pristupom", dodao je on.
Danijel Frid, bivši američki ambasador u Poljskoj i saradnik Atlantskog saveta, rekao je pre objavljivanja sporazuma da on Vašingtonu omogućava da dogovor predstavi kao pobedu i da se SAD "povuku iz štetnih i besmislenih pretnji agresijom".
Jedna od glavnih briga evropskih diplomata i danskih zvaničnika tokom protekle godine bila je da Tramp, čak i kada nije govorio o Grenlandu, nije odustao od namere da SAD preuzmu kontrolu nad ostrvom.
Tramp se i ranije nije uvek pridržavao postignutih dogovora ukoliko bi smatrao da može da dobije povoljnije uslove, što je dodatno podgrevalo zabrinutost u evropskim diplomatskim krugovima.
Mnogo toga bi, međutim, moglo da zavisi od toga koliko će pažnje Bela kuća moći da posveti ovom pitanju.
Uz brojne druge prioritete – od Irana do izbora za Kongres i narednih predsedničkih izbora – ostaje pitanje da li će Tramp i njegovi saradnici imati dovoljno vremena da se ponovo bave izmenama sporazuma starog 75 godina.