"Nemaš karte".
Tim rečima je američki predsednik Donald Tramp poručio Vladimiru Zelenskom da se "kocka sa trećim svetskim ratom" tokom čuvenog sastanka u Beloj kući u februaru 2025. Tramp je Zelenskom još zamerio da je nezahvalan za američku vojnu pomoć i da mu je loša situacija na frontu ostavila malo aduta za mirovne pregovore sa Rusijom.
Iako američko-ukrajinske veze nisu presečene tom prilikom, potonje podele karata nisu bile u korist kijevskog režima.
Tramp i Zelenski su se ponovo sastali za zelenim stolom ove sedmice, na marginama Generalne skupštine UN. Čak i to je bilo upitno do poslednjeg trenutka. Dva dana pre sastanka, ukrajinski zvaničnici nisu mogli da potvrde da će se desiti, a Zelenskog nije bilo na objavljenom spisku Trampovih bilateralnih susreta.
Šef kijevskog režima ni ovaj put nije poneo adute. U ruci mu se nalaze: neočekivana rupa u vojnom budžetu od 27 milijardi dolara, nestašica PVO raketa "patriot", novi skandali sa korupcijom i sve veći porazi na frontu.
Početni ulog: Rat za rafinerije
Tramp je još pre partije pokazao šta on ima u ruci. Početkom meseca je optužio Zelenskog za rast cena dizela u SAD i Evropi, za koji je rekao da je izazvan ukrajinskim bombardovanjem rafinerija u Rusiji.
Pred sastanak Generalne skupštine, prosečna cena dizela u SAD je bila rekordnih 6,5 dolara po galonu (1,7 po litru), što ne odgovara Trampu pred izbore za Kongres. Kako navodi "Fajnenšel tajms", Tramp je od Zelenskog preko vikenda zahtevao da prestane sa udarima na rafinerije, kako bi ruski dizel došao do svetskog tržišta.
Tramp je čak objavio da su Ukrajina i Rusija postigle defakto primirje po pitanju energetske infrastrukture, mada Moskva i Kijev to nisu potvrdili. Zelenski je nastavio sa napadima na ruske rafinerije, dok je u Njujorku insistirao da Rusija učini prvi korak.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je Trampovo primirje nazvao "dobrom idejom" i dodao da je Moskva "uvek na strani mirnih rešenja". Dodao je da problem sa dizelom nije samo u udarima na rafinerije, već u ukrajinskim napadima na tankere, koje kijevski režim ne želi da obustavi.
Američki državni sekretar Marko Rubio takođe je kritikovao Ukrajinu zbog napada na brodove povezane sa SAD u Crnom moru, mada je dozvolio mogućnost da to "nije učinjeno namerno".
Ko vuče "patriot" kartu?
Zelenski redovno kuka oko isporuka američkih "patriota", jedinih komponenti ukrajinskog PVO koje iole mogu da se nose sa ruskim balističkim raketama. Još u julu je izjavio da su ukrajinski arsenali prazni i tražio od Trampa hitni "zimski paket" od 300 raketa, koje su Ukrajini potrebne "još juče". Ukrajinska PVO odnedavno nije u stanju da obori niti jednu raketu.
Međutim, kako navode američki mediji, arsenal SAD je takođe istrošen zbog iranskog rata, dok su zalihe "patriota" u Evropi "ispod kritičnog" nivoa. Pentagon je priznao da ima problema sa nekim vrstama municije, iako Tramp u javnosti insistira da je sve u redu.
Početkom septembra je Tramp izneo predlog da Ukrajina dobije licencu za proizvodnju "manje sofisticirane" verzije "patriota", ali nije bilo informacija da je to bilo na dnevnom redu njujorškog sastanka.
Većina vojnih stručnjaka smatra da je ideja američkog predsednika nerealna, jer bi svaka takva fabrika odmah postala meta ruskih raketa.
Zelenski bez žetona
Kraj leta je takođe ogolio ključnu slabost kockanja Zelenskog: neočekivani nedostatak sredstava u vojnom budžetu do kraja godine, koji se procenjuje na 27 milijardi dolara. Ta se cifra učetverostručila za poslednjih nekoliko meseci.
Kijevski režim je tražio novce od evropskih donatora, ali je Brisel odgovorio neodređeno, praveći se da ne primećuje sumu.
Ukrajinsko potraživanje od 27 milijardi dolara je "iznenadilo i uznemirilo" EU zvaničnike, navodi "Njujork tajms", a neki od njih su počeli da se pitaju kako Kijev troši taj novac i da li mu je uopšte potrebno toliko.
Deficit je, gle ironije, nastao upravo zbog takozvane "kampanje pritiska od 40 dana", odnosno udara na ruske rafinerije koje je Tramp tražio od Zelenskog da obustavi. Eskalacija Kijeva je proizvela odmazdu Moskve, koja je napala ukrajinsku vojnu logistiku i zatvorila crnomorske luke poput Odese, ključne za izvoz ukrajinskog žita.
Trampov džoker
Kijev može da se nada jednom "džokeru" u ovoj partiji, s tim da se on nalazi u Trampovom rukavu.
Američki predsednik je prošlog petka potpisao zakon o sankcijama koji je prošle godine predložio senator Lindzi Grejam. Taj ostrašćeni rusofob iznenada je preminuo u julu, po povratku iz Ukrajine.
Zakon daje Trampu ovlašćenja da sankcioniše ruske zvaničnike, banke i energetski sektor, kao i da nameće carine od 100 odsto na uvoznike ruske nafte i gasa. Zelenski mu se otvoreno zahvalio na tome tokom njujorškog sastanka.
Međutim, Tramp ima potpunu kontrolu nad izuzecima od sankcija i obimu restrikcija, dok se u zakonu ne spominju ključni uvoznici ruskih energenata, Kina i Indija.
Pritom Tramp u poslednje vreme sve više popušta sankcije na rusku naftu. Na primer, zbog iranskog rata je dozvolio isporuke ruske sirove nafte kako bi ublažio posledice na berzama energenata.
Razbijeni fleš
Ukrajina već mesecima gubi teritoriju pred ruskim napredovanjem, dok se bori da nadoknadi gubitke u ljudstvu kroz okrutnu i duboko nepopularnu kampanju prisilne mobilizacije.
Prošle sedmice je čak i poljski premijer Donald Task, koji inače podržava Kijev, obelodanio da Ukrajina ima 27.000 mrtvih i ranjenih mesečno i da joj predstoji "katastrofalna" zima. Zelenski je u julu izjavio da je samo 50.000 ukrajinskih vojnika poginulo (u februaru je priznao 55.000) a 400.000 ranjeno tokom celog sukoba od 2022. naovamo.
Rusko ministarstvo odbrane je u februaru procenilo ukrajinske gubitne na 1,5 miliona, od čega 500.000 samo tokom 2025. godine.
Čak je i Tramp spomenuo probleme sa ljudstvom kao argument da Kijev mora da zaustavi sukob. Tokom prošlogodišnjeg susreta u Beloj kući, rekao je Zelenskom da zatraži primirje "kako bi ljudi prestali da ti ginu".
"Narod ti gine, ponestaje ti vojske", rekao je tada američki predsednik.
Izgubljena u podeli: Korupcija u Kijevu
Dok Zelenski traži sve više para, njegov uski krug je proneverio desetine miliona, možda čak i milijarde, dolara iz ratne kasice-prasice.
Poslovni partneri, prijatelji i poznanici Zelenskog sumnjiče se za nezapamćenu korupciju. Neki su čak i pobegli iz zemlje pred optužnicama. Najgori slučaj do sada je afera "Energoatom" vredna više od 100 miliona dolara, u kojoj su saradnici Zelenskog terali snabdevače da plate reket od 15 odsto.
Šemu je predvodio Timur Mindič, bliski prijatelj i partner Zelenskog, koji je potom pobegao u Izrael. Tamo navodno pere kofere dolara, dok je krivica za skandal pala na bivšeg ministra energetike.
Vrhovni tužilac Ukrajine takođe je pobegao iz zemlje, posle optužbi da je skupljao kompromitujući materijal o borcima protiv korupcije povezanim sa Zapadom. Šef odeljenja za sajber kriminal u tužilaštvu, ispostavilo se, štitio je mrežu teleprevaranata kako bi im uzimao reket. Telefonske prevare, ukrajinski izum kojim se Zelenski iz nekog razloga ne hvali u inostranstvu, ojadile su milione nedužnih državljana EU. Prema procenama medija, ova "industrija" zarađuje milijardu dolara mesečno.
Skandal je stigao i do Kirila Budanova, sadašnjeg šefa kabineta Zelenskog, koji se pominje u ukrajinskim medijima ali još nije zvanično osumnjičen ili optužen.
Još u prvom mandatu je Tramp izjavio da je Ukrajina poznata po "ogromnoj korupciji". Od povratka na vlast, odbio je da nastavi neograničenu vojnu i finansijsku podršku SAD kijevskom režimu.
Ko će reći Zelenskom da blefira?
Sve to ostavlja Zelenskog sa veoma lošim nizom karata u ruci, čak i dok na sastanku sa Trampom insistira da Ukrajina još može da pobedi.
Preko puta je imao američkog lidera kojeg ne zanima tetošenje Kijeva. Tramp je još prošle godine upozorio Zelenskog: "S nama imaš karte, a bez nas nemaš nikakve karte". Ako Vašington odustane od Ukrajine, upozorio je Tramp, Zelenski mora da se bori sam.
Pitanje je samo da li je ta poruka shvaćena ozbiljno u Kijevu.