Svet

Zbog raketnih napada: Ukrajina gubi 45 miliona dolara za svaki sat obustave rada

Kako bi ublažila ekonomske gubitke, vlada je nedavno uvela novi sistem upozorenja na dva nivoa, osmišljen tako da omogući preduzećima da nastave sa radom tokom dugotrajnih upozorenja na vazdušne napade
Zbog raketnih napada: Ukrajina gubi 45 miliona dolara za svaki sat obustave rada© Tanjug/AP Photo/Efrem Lukatsky

Prema rečima ministra ekonomije Aleksandra Kravčenka, upozorenja na raketne napade koštaju Ukrajinu procenjenih 45 miliona dolara za svaki sat tokom kojeg se poslovanje zaustavlja, dok Kijev traži načine da održi svoju ekonomiju u funkciji.

Rusija je na ukrajinsku letnju kampanju napada odgovorila pojačanim udarima na vojnu infrastrukturu Kijeva, uključujući industrijske pogone, skladišta, logističke centre i centre za obradu podataka.

"Ono što nismo u potpunosti predvideli jeste koliko brzo će Rusija razviti ove dronove na mlazni pogon i koristiti ih za napade na sve moguće ciljeve", požalio se Kravčenko "Gardijanu".

Kravčenko – bivši rukovodilac kompanije "Mekinzi" (McKinsey) koji se pridružio vladi tokom leta – kaže da napadi primoravaju velike delove privrede na česte zastoje jer se radnici šalju u skloništa, dok sirene za uzbunu traju i do 10 sati dnevno.

"Ako su ljudi u bunkeru, posao staje", rekao je on.

Kako bi ublažila ekonomske gubitke, vlada je nedavno uvela novi sistem upozorenja na dva nivoa, osmišljen tako da omogući preduzećima da nastave sa radom tokom dugotrajnih upozorenja na vazdušne napade.

"Crveno" upozorenje ukazuje na opasnost od raketa i zahteva od ljudi da potraže sklonište, dok se "žuto" upozorenje koristi za pretnje dronovima, što mnogim preduzećima omogućava da ostanu otvorena.

Više od polovine preduzeća nastavljalo je sa radom tokom žutih upozorenja, rekao je Kravčenko ali je naglasio da žuto upozorenje nije garancija bezbednosti.

Kravčenko je naveo da su ruski napadi samo tokom ove godine prouzrokovali štetu od 10 milijardi dolara, pri čemu su među metama bile čeličane, skladišta, logistička infrastruktura i, odnedavno, centri za obradu podataka. Rusija je takođe praktično blokirala ukrajinske luke na Crnom moru, preko kojih se pre blokade odvijao najveći deo izvoza te zemlje.

Šteta nastala usled stalnih napada dodatno je opteretila ionako teško stanje državnih finansija. Šef kijevskog režima Vladimir Zelenski je nedavno procenio preostali budžetski deficit Ukrajine za ovu godinu na oko 27 milijardi dolara – cifra koja je podstakla pitanja pojedinih evropskih vlada o tome kako je došlo do tog manjka, s obzirom na to da je EU već odobrila paket zajmova za Ukrajinu vredan 90 milijardi evra, koji pokriva period 2026. i 2027. godine.

Kravčenko je odbacio mogućnost da je ukorenjena korupcija jedan od razloga ogromnog deficita i pojasnio da je vlada u međuvremenu smanjila taj manjak na 20 milijardi dolara putem rezova u potrošnji i pronalaženja dodatnih domaćih rezervi.

Kijev sada traži dodatnu podršku od EU, Japana, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući i mogućnost da se ranije povuku sredstva iz zajmova koji su bili predviđeni za narednu godinu, naveo je Kravčenko.

Prema rečima ministra, potrebe Ukrajine za spoljnim finansiranjem u 2027. godini procenjuju se na 52,6 milijardi dolara, od čega je do sada obezbeđeno samo oko 20 milijardi, dok se razmatraju dalje mere poput povećanja poreza i smanjenja potrošnje.

image
Live