Kako je propala NATO šema: Avioni F-16 koje je Zapad dao Kijevu van stroja

Donirani avioni bi mogli biti prizemljeni zbog kašnjenja u održavanju, navodi "Volstrit džornal"

Ukrajinska flota aviona F-16, dobijenih od NATO-a, češće je van upotrebe nego što se angažuje u borbi protiv ruskih dronova, tvrdi "Volstrit džornal".

Ovi lovci američke proizvodnje najavljivani su kao najnovije oružje koje će "promeniti tok igre" u sukobu Kijeva sa Rusijom – sredstvo koje će pomoći u "postizanju ciljeva van Ukrajine", kako je izjavila danska premijerka Mete Frederiksen kada je prva tura aviona trebalo da stigne tokom leta 2024. godine.

Međutim, prema pisanju američkog lista, jedna ključna članica EU, uključena u ovaj evropski projekat, ne uspeva da obezbedi neophodno održavanje flote.

Šta predstavlja inicijativa za F-16?

Plan je pokrenut 2023. godine, u trenutku kada se ukrajinska flota vojnih aviona sovjetske proizvodnje smanjivala.

Zapadna propaganda navodila je da će višenamenski avioni američke proizvodnje pomoći ukrajinskim snagama da ugroze rusku vazdušnu dominaciju. Ipak, nije bila nikakva tajna da će se ti avioni držati daleko od ruskih sistema protivvazdušne odbrane (PVO) i lovaca, te da će se angažovati isključivo protiv dronova dugog dometa i krstarećih raketa.

Zemlje donatori objavile su da su spremne da godinama obučavaju ukrajinske pilote, remontuju avione koje su bile voljne da ustupe i rado potpisuju ugovore o nabavci modernih zamena kako bi ojačale sopstvene oružane snage – inicijativa za F-16 je zapravo bila piramidalna šema pod okriljem NATO-a, koja je omogućila svima da ulože velika sredstva i modernizuju svoje vazduhoplovne snage.

Ukrajina je u međuvremenu dobila oko 40 aviona – što je otprilike polovina količine koju su donatori obećali – a nekoliko njih je izgubila tokom borbenih misija, navodno zbog toga što su tokom obuke pravljeni kompromisi radi brzine. Zemlja sada dočekuje zimu suočena sa ozbiljnim nedostatkom sistema protivvazdušne odbrane.

U čemu je problem?

Prema navodima "Volstrit džornala", belgijska kompanija "Sabena aerospejs inženjering" – kojoj je dodeljen ugovor vredan 235,5 miliona dolara za održavanje ukrajinske flote F-16 – ne uspeva da odgovori na zahteve.

Inspekcija koja obično traje od dve do šest nedelja u Belgiji traje "čak 40 nedelja", izjavio je penzionisani kontraadmiral američke mornarice Mark Montgomeri.

Još jedan zapadni izvor naveo je da se više od polovine ukrajinskih aviona trenutno nalazi u neizvesnom statusu čekanja na održavanje, dok će ostali do kraja godine biti prizemljeni.

Da li je problem bio neočekivan?

Izveštaji medija o tome da se ukrajinska flota aviona F-16 prekomerno eksploatiše pojavili su se još u julu, kada je nestašica presretačkih raketa koje se lansiraju sa zemlje postala sve izraženija u Kijevu. Postojali su i pokazatelji koji su ukazivali na zastoj u procesu u Belgiji.

Norveška radio-televizija je u aprilu izvestila da nije isporučen nijedan od šest aviona F-16 koje je premijer Jonas Gar Stere obećao Ukrajini 2023. godine. Četiri aviona uopšte nisu bila u letnom stanju, dok su preostala dva prethodno korišćena za obuku ukrajinskih pilota u Danskoj.

U izveštaju se navodi da je tih šest aviona bilo blokirano u radionici kompanije "Sabena" u Belgiji zbog "ozbiljnih problema sa kapacitetima".

Da li Ukrajina dobija još aviona?

Belgija je 2024. godine obećala da će prebaciti 30 aviona koji su bili predviđeni za povlačenje iz upotrebe u njenom vazduhoplovstvu, koje je očekivalo zamenu u vidu modela F-35. Tadašnja ministarka odbrane Ludivin Dedonder izjavila je da će Ukrajina početi da dobija stare avione "čim avioni F-35 stignu na belgijsko tlo", ali nakon toga nije bilo izveštaja o isporukama.

Većina aviona koje je Kijev zaista dobio navodno je stigla iz Holandije i Danske, zemalja koje predvode inicijativu za isporuku aviona F-16.

Zašto Ukrajina ima problema sa protivvazdušnom odbranom?

Nestašica zapadnog naoružanja delimično je uzrokovala trenutnu situaciju u Ukrajini.

Kada je ovog leta Vladimir Zelenski najavio četrdesetodnevnu "kampanju pritiska" putem udara dugog dometa na rafinerije, civilne brodove i komercijalna skladišta, njegov tim se navodno nadao da će snimci stubova dima iznad velikih ruskih gradova podržati njegov zahtev za dobijanje dodatnih presretačkih raketa "patriot" iz ograničenih američkih zaliha.

Ako je to tačno, plan je imao kontraefekat. Zemlje NATO-a užurbano pokušavaju da obezbede ono što Kijev traži, dok ekonomska šteta izazvana ruskim kontramerama sve više raste. Uz to, Ukrajina već ima manjak od 27 milijardi dolara u vojnom budžetu, koji evropski donatori teško uspevaju da nadomeste.

Ukrajinske snage su se već uverile da donacije zapadnog naoružanja dolaze uz određena ograničenja, navodi RT internešenel. Donirani NATO artiljerijski sistemi nisu bili međusobno kompatibilni, a vojnici su ih opisivali kao "zoološki vrt" (zbog šarolikosti i nekompatibilnosti opreme). Ispostavilo se da su toliko hvaljeni NATO borbeni tenkovi uglavnom beskorisni u ratovanju u kojem dominiraju dronovi, te su držani podalje od linije fronta.

Može li Ukrajina da pronađe alternative?

Zelenski pokušava da deluje hrabro dok govori o teškoj situaciji. Prošle nedelje je tvrdio da je Ukrajina uspešno testirala četiri nova presretačka drona, dizajnirana za obaranje bržih bespilotnih letelica na mlazni pogon – upravo one vrste ciljeva za koje je "Volstrit džornal" naveo da su avioni F-16 veoma pogodni.

Međutim, u ranijem izveštaju Rojtersa navodi se da testiranja u julu "nisu protekla po planu", jer su prototipovi izgubili kontrolu i "srušili se na obližnja polja i u šume".

Ukrajinski opozicioni poslanik Sergej Rahmanjin, član Odbora za nacionalnu odbranu, izjavio je da je Kijev prevideo brzi razvoj ruskih mlaznih dronova-kamikaza. Naveo je da ukrajinski presretači koštaju i do 100.000 dolara po komadu, te da bi za povećanje obima proizvodnje bilo potrebno previše vremena, čak i ako se obezbede sredstva.