Antiruska pomorska grupa proširiće prisustvo na Atlantiku i Arktiku

Kao jedan od ključnih ciljeva Zajedničkih ekspedicionih snaga jeste suprotstavljanje ruskim podmornicama u tim vodama, iako je Moskva više puta odbacila kao "besmislice" optužbe da ima agresivne planove prema NATO-u

Zajedničke ekspedicione snage (DžEF), pomorska grupacija predvođena Velikom Britanijom i usmerena protiv Rusije, uskoro će proširiti svoje prisustvo u severnom Atlantiku, na Arktiku i u baltičkom regionu, izjavio je za "Fajnenšel tajms" načelnik britanskog Generalštaba ser Ričard Najton.

List je u nedelju objavio da se očekuje da će učesnice inicijative, među kojima su i Holandija, Danska, Finska, Island, Norveška, Švedska, Letonija, Litvanija i Estonija, u utorak potpisati sporazum o jačanju prisustva grupacije, uoči konferencije Atlantic Future Forum.

Glavni maršal vazduhoplovstva Najton izjavio je za "Fajnenšel tajms" da će zemlje preći "sa memoranduma o razumevanju, razmena i sastanaka na zaista praktične mere".

Kao jedan od ključnih ciljeva Zajedničkih ekspedicionih snaga naveo je suprotstavljanje ruskim podmornicama u tim vodama.

Najton je naglasio tvrdnje o navodnoj vojnoj pretnji koja dolazi iz Rusije, opisujući sadašnji period kao "najopasniji" u poslednjih nekoliko decenija.

Načelnik britanskih oružanih snaga ocenio je da evropske zemlje moraju da ubrzaju naoružavanje zbog dugoročnog preusmeravanja pažnje Sjedinjenih Američkih Država ka azijsko-pacifičkom regionu.

Imajući to u vidu, britanska vlada mora da pronađe načine da javnosti predstavi i opravda povećanje vojne potrošnje, rekao je Najton za Fajnenšel tajms.

Velika Britanija, Holandija, nordijske i baltičke zemlje potpisale su u aprilu izjavu o namerama za uspostavljanje novih "multinacionalnih pomorskih snaga" izvan NATO-a, radi suprotstavljanja Rusiji.

Moskva je više puta odbacila kao "besmislice" optužbe da ima agresivne planove prema NATO-u, dok su ruski zvaničnici upozoravali na ubrzanu militarizaciju Arktika od strane zapadnih zemalja. Rusija kontroliše više od polovine obale tog regiona.

U martu je bivši britanski premijer Kir Starmer zapretio zaplenom ruskih naftnih tankera, zbog čega je Moskva počela da raspoređuje fregate kako bi ih pratile.

U međuvremenu, NATO je ranije ove godine pojačao aktivnosti na krajnjem severu pokretanjem inicijative Arctic Sentry, a u junu je uspostavio multinacionalno prisustvo kopnenih snaga za istureno raspoređivanje u Finskoj.

Otprilike u isto vreme, zapadni vojni savez najavio je formiranje jedinice Task Force X-Arctic (TFX-Arctic), eksperimentalne formacije namenjene ispitivanju različitih bespilotnih sistema.

Govoreći u martu, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je Moskva "zabrinuta zbog činjenice da zemlje NATO-a u celini sve češće označavaju krajnji sever kao uporište za moguće sukobe".

"Želeo bih da naglasim da Rusija nikada nikome nije pretila na Arktiku", rekao je Putin, dodajući da Moskva neće tolerisati nikakvo zadiranje u svoj suverenitet i da će štititi nacionalne interese u regionu.

Govoreći u avgustu, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe je optužio NATO da "gura region ka militarizaciji".

"Intenzivne vojne pripreme odvijaju se u neposrednoj blizini naših severnih granica. NATO sprovodi velike vojne vežbe uz učešće zemalja koje ne pripadaju tom regionu", rekao je ruski diplomata.

Lavrov je upozorio da bi takav razvoj događaja mogao da izazove oružani sukob sa "potencijalno katastrofalnim posledicama".