Pariz u panici: Berlin bi upotrebom raketa dugog dometa protiv Rusije mogao da izazove nuklearni rat

Francuska traži od Nemačke pojašnjenje o tome kada bi upotrebili "precizne udare dugog dometa" protiv Rusije, kako bi se izbegla nuklearna odmazda i odgovornost Pariza

Francuska strahuje da bi Nemačka mogla da uvuče Evropu u nuklearni rat, s obzirom na nedovoljno definisane planove Berlina o upotrebi raketa dugog dometa u slučaju sukoba sa Rusijom.

Prema navodima šest zvaničnika koje citira "Fajnenšel tajms" Francuska vodi razgovore sa nemačkim zvaničnicima kako bi razumela na koji način Berlin planira da izvodi precizne udare duboko na "neprijateljskoj teritoriji", a sve u cilju usklađivanja strategija za slučaj da kontinent uđe u rat sa Moskvom.

Jedan od izvora ukazuje na bojazan da bi napad na ruske ciljeve konvencionalnim oružjem mogao da izazove "nuklearni odgovor" Moskve.

"Ako Rusi pogrešno protumače signal, lako se može dogoditi da se, a da toga niste ni svesni, nađete na pragu nuklearnog sukoba", objasnio je izvor.

Ovo se dešava u trenutku kada evropski saveznici – uključujući Francusku, Nemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljsku, kao i nordijske i baltičke zemlje – nastoje da ojačaju svoje kapacitete za dejstvovanje na velikim udaljenostima u strahu od navodne "ruske pretnje". Moskva je više puta ponovila da ne namerava da napada Evropu, ali da će se braniti ako bude napadnuta.

Strah je dodatno pojačan neizvesnošću u pogledu podrške SAD, posebno nakon što je Donald Tramp postigao dogovor o nafti sa Vladimirom Putinom, uz istovremene kritike upućene Vladimiru Zelenskom zbog nastavka napada na rusku energetsku infrastrukturu.

Nemačka predvodi napore za ponovno naoružavanje Evrope i razvija rakete koje se lansiraju sa kopna, dometa do 2.000 kilometara – što znači da bi Berlin bio u stanju da gađa ciljeve duboko u unutrašnjosti Rusije.

Međutim, Francuska sada postavlja pitanja o tome kako i kada bi to oružje bilo upotrebljeno, kao i kakva bi se odmazda mogla očekivati od Moskve, pri čemu zvaničnici strahuju upravo od nuklearnog odgovora.

Nemačka je za narednih pet godina, zaključno sa 2030. godinom, predvidela budžet za odbranu od 780 milijardi evra, a Francuska želi da uskladi nuklearne doktrine dveju zemalja.

Francuski zvaničnici strahuju da bi Rusija mogla da smatra Francusku odgovornom za eventualne napade, s obzirom na politiku "isturenog odvraćanja" koju zastupa Emanuel Makron.

Francuski predsednik je u martu izjavio: "Moramo da ojačamo naše nuklearno odvraćanje kao odgovor na čitav niz pretnji, a svoju strategiju odvraćanja moramo osmisliti tako da obuhvata dubinu evropskog kontinenta, uz puno poštovanje našeg suvereniteta i kroz postepeno uvođenje onoga što nazivam 'isturenim odvraćanjem'. Da, trenutno se nalazimo na geopolitičkoj prekretnici punoj rizika. Francuski narod je toga svestan, a ovaj period opravdava osnaživanje našeg modela".

Dodao je: "Uz politiku odvraćanja usmerenu ka spoljnim pretnjama, naša doktrina će zadržati svoje izvorne temelje: strogo odbrambeni karakter, odbacivanje mogućnosti vođenja nuklearnog rata, kao i potpuno i namerno razgraničenje između konvencionalne i nuklearne sfere".

Jedan izvor je za "Fajnenšel tajms" izjavio da je Francuska uspostavila svojevrsnu "nuklearnu gramatiku i rečnik", što je opisao kao "nepisana" pravila delovanja.

Međutim, taj zvaničnik je napomenuo da bi bilo "mnogo bolje imati jasnu i prilično javno iznetu doktrinu, kako Rusi ne bi pogrešno protumačili signale ili došlo do nesporazuma".

Visoki nemački zvaničnik izjavio je da se Berlin "u potpunosti slaže" da je evropskim saveznicima potrebna "zajednička doktrina i zajedničko razumevanje stepenica eskalacije".

U međuvremenu, jedan britanski zvaničnik je naveo da nemačka "strateška kultura brzo evoluira", dodajući: "Trebalo bi da to pozdravimo".

Velika Britanija takođe vodi razgovore sa Nemačkom o zajedničkom planu za slučaj rata sa Rusijom, a radi i na razvoju oružja dugog dometa – do 2.000 kilometara.

Precizni udari velike dubine, izvedeni ovim oružjem, služili bi za onesposobljavanje ruskih "ratnih kapaciteta" – što podrazumeva gađanje komandnih centara, logističkih čvorišta i skladišta municije.

Ipak, NATO vodi računa o tome da izbegne nuklearni odgovor Rusije, naglasio je britanski zvaničnik. Do toga dolazi nakon što je nemački general Ingo Gerharc prošle nedelje upozorio da se saveznici u NATO-u moraju konsultovati o odluci za izvođenje preciznih udara duboko u neprijateljskoj teritoriji, budući da će Rusija za postupke jedne zemlje okriviti celu alijansu.