Veštačka inteligencija, izgleda, nije dovoljno čvrsta u svojim klimatskim uverenjima. Bar tako smatra Unesko, koji je u novom izveštaju izrazio zabrinutost zbog toga što čet-botovi suviše lako odustaju od prvobitnih odgovora kada naiđu na uporne klimatske skeptike.
U izveštaju "Možemo li verovati veštačkoj inteligenciji kada je reč o informacijama o klimi?" testirano je 15 modela. Rezultati pokazuju da oni mogu da dostignu tačnost od 94,5 odsto kada procenjuju efekte pojedinačnih klimatskih mera, ali da ona pada na svega 33,8 odsto kada se više mera primenjuje.
Još zanimljivije, svih 15 modela pokazalo je sklonost ka popuštanju pod pritiskom korisnika. Kada bi im sagovornici uporno protivrečili, rezultati su im padali za prosečno 31 do 35 poena. Drugim rečima, dovoljno uporan korisnik može da ubedi veštačku inteligenciju da odustane čak i od tačnog odgovora.
Posebno je zanimljivo što su gotovo svi modeli bili spremniji da promene stav kada bi se korisnik predstavio kao klimatski naučnik. Tako je veštačka inteligencija, osim sklonosti ka povlađivanju, pokazala i slabost prema naučnim titulama.
Unesko zato traži strožu kontrolu tačnosti, nezavisne provere i veću transparentnost izvora na koje se veštačka inteligencija oslanja.
"Ona nije pouzdana zamena za naučnike i kvalifikovane stručnjake. Njena pristupačnost i razgovorni ton mogu stvoriti utisak autoriteta, ali ona još nije sposobna za složenije rasuđivanje koje klimatski problem zahteva", upozorila je za "Brajbart" profesorka Ivana Drobnjak sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
I dok Unesko strahuje da će čet-botovi previše slušati korisnike, ostaje pitanje ko će odlučivati koje naučnike treba da slušaju bez pogovora. Jer, kako pokazuje istraživanje, veštačka inteligencija ponekad nije sigurna šta je tačno – ali prilično dobro prepoznaje kada je sagovornik uporan.