Strahovi od "nove Jalte": Ukrajinska koalicija voljnih na klimavim nogama

Makron i Merc su oslabljeni u svojim zemljama, dok je Bernam neiskusan na međunarodnoj sceni. Sa druge strane, u Šendženu se održava samit trojice lidera najvećih svetskih sila

Za razliku od istorijskog susreta lidera tri najveće svetske sile – Rusije, Amerike i Kine u Šendženu, šef kijevskog režima Vladimir Zelenski će se naći u društvu šarolike grupe malih i srednjih država, koju su okupili dvojica slabih evropskih lidera i jedan politički novajlija bez jasnog mandata.

Takozvana "koalicija voljnih" – savez više od 35 zemalja koje podržavaju Kijev – okupiće se danas u Berlinu kako bi pokušala da pronađe način da pomogne Zelenskom da preživi još jednu zimu.

Međutim, pojedine diplomate i zvaničnici iz redova ukrajinskih saveznika zabrinuti su zbog toga što ovoj grupi poslednjih meseci nedostaje vođstvo i što gubi zamah; štaviše, postoji rizik da ona postane potpuno nebitna ukoliko Tramp postigne neki dogovor sa Putinom.

Četiri evropska zvaničnika izjavila su za "Politiko" da je politički autoritet predvodnika ove koalicije – Francuske, Nemačke i Ujedinjenog Kraljevstva – ključan za uspeh Ukrajine, ali da je trenutno slabiji nego što je bio godinama unazad.

"Vođstvo u Francuskoj i Nemačkoj je prilično klimavo", rekao je jedan evropski zvaničnik. "U Ujedinjenom Kraljevstvu, (novi premijer) Endi Bernam deluje prilično čvrsto po pitanju Ukrajine, ali on se još uvek snalazi u svojoj ulozi, pa ostaje da vidimo šta će biti".

Nemački kancelar Fridrih Merc je ove jeseni jedva uspeo da zadrži svoju funkciju, nakon što je nagli rast podrške Alternativi za Nemačku doveo do onoga što je on sam nazvao izbornom "katastrofom" za njegovu stranku desnog centra CDU.

Francuski predsednik Emanuel Makron uživa istorijski nisku podršku, a njegovim saveznicima iz političkog centra preti pravi debakl na predsedničkim izborima sledeće godine, usled talasa podrške još jednoj liderki krajnje desnice – Marin le Pen.

Samo Bernam u parlamentu ima čvrstu većinu koja ga podržava – ali on se, otkako je u julu preuzeo dužnost od Kira Starmera uglavnom fokusirao na unutrašnju politiku, te je na međunarodnoj sceni još uvek relativno neproveren.

"Koalicija voljnih" nastala je 2. marta 2025. godine, nekoliko dana nakon što su Tramp i njegov potpredsednik Džej Di Vens u Ovalnom kabinetu uputili oštre kritike Zelenskom.

Tokom narednih godinu dana, broj zemalja u ovoj grupaciji se udvostručio, a Merc se zvanično pridružio kao kopredsedavajući ovog formata.

Prema rečima jednog diplomate iz EU, kada se činilo da je Tramp na pragu toga da privoli Ukrajinu da prihvati mirovni plan, koji su Evropljani smatrali "toksičnim", koalicija je uspela da ga "minira", obećavajući Kijevu vojnike, opremu i novac koje je Zelenski oberučke prihvatio.

Međutim, zamah u mirovnim pregovorima i sastancima koalicije je oslabio nakon što su SAD i Izrael na proleće ušli u rat sa Iranom. Okupljanje u četvrtak biće prvi sastanak lidera ove koalicije još od avgusta.

Ono se poklapa sa prvom vojnom vežbom koalicije, koja se održava u Poljskoj, gde hiljade vojnika uvežbavaju kako bi mogli da održe potencijalni mir u Ukrajini.

Trampova inicijativa za mir

Ponovno intenziviranje angažmana lidera ove koalicije dolazi u trenutku kada Tramp ponovo ulaže napore da se postigne mirovni sporazum.

Glavni ciljevi sastanka u četvrtak su izrada planova za čvrste i pravno obavezujuće bezbednosne garancije za Ukrajinu – uključujući formiranje multinacionalnih vojnih snaga za nadgledanje prekida vatre – zatim obezbeđivanje dodatnih sredstava za Kijev u narednoj godini, pružanje vojne podrške (posebno u vidu protivvazdušne odbrane od dronova na mlazni pogon i sredstava za udare velikog dometa), kao i usaglašavanje stavova o tekućim mirovnim pregovorima kojima posreduje Trampov tim.

Evropska komisija je u sredu predložila zajam od 45 milijardi evra kao dodatnu finansijsku podršku Ukrajini za 2027. godinu. Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da očekuje veći doprinos zemalja koje nisu članice EU, dodajući: "O ovom predlogu razgovaraćemo i sa našim partnerima u 'koaliciji voljnih'."

Još jedno pitanje koje je zaokupljalo zvaničnike i diplomate tokom priprema za sastanak u Berlinu bilo je da li će Tramp podržati Putinove zahteve za preoblikovanje evropske bezbednosti i uloge NATO-a na kontinentu, u okviru mirovnog procesa za Ukrajinu.

Strahovi od "nove Jalte"

"Opasnost za Ukrajinu leži u tome što bi Tramp mogao da iskoristi ovaj samit (u Kini) kako bi promovisao svoju viziju mira, koja podrazumeva ustupanje Rusiji onih teritorija koje ona nije uspela da zauzme silom", izjavila je Bronven Madoks, direktorka londonskog instituta "Čatam haus". "Ukrajina će moći da izdrži, ali samo uz pomoć Evrope."

Jedan nemački zvaničnik naveo je da će ishod sukoba u Ukrajini, po svemu sudeći, oblikovati bezbednosnu arhitekturu Evrope u godinama koje dolaze, te da će to biti i jedna od tema o kojima će ova grupa razgovarati u četvrtak.

Za to vreme, u Kijevu, vlada Vladimira Zelenskog očajnički traži što veću podršku svojih saveznika, svesna da je u trenutku podeljenog transatlantskog saveza čak i jedna nesavršena grupa poput "koalicije voljnih" bolja nego ništa.

"Oni čine mnogo za Ukrajinu, u skladu sa svojim mogućnostima", rekao je za "Politiko" jedan visoki ukrajinski zvaničnik. "Nemačka je predvodnik. Francuska je snažan saveznik, a Bernam je sjajan momak".

Pravi ispit za koaliciju, dodao je ukrajinski zvaničnik, mogao bi da nastupi tek kada se sukob završi i kada neko bude morao da pošalje trupe radi očuvanja mira.