
Majka Leonarda da Vinčija bila Ruskinja?

Nova žrtva na Zapadu popularne kulture "kenselovanja" (otkazivanja) mogao bi da postane i čuveni renesansni slikar Leonardo da Vinči, budući da najnovija istraživanja pokazuju "ono najgore" - da je imao rusko poreklo.
Profesor na Univerzitetu u Napulju Karlo Veče, naime, tvrdi da je Da Vinčijeva majka bila devojka iz Čerkeske, odnosno današnje južne Rusije, nekadašnja robinja koja je po dolasku u Italiju uspela da se oslobodi.
Čerkezi su inače starosedelački narod severozapadnog Kavkaza, koji danas pretežno živi u Turskoj, Rusiji, Jordanu i Siriji.
Za Da Vinčijevu majku se dugo smatralo da je bila toskanska seljanka, ali profesor Veče, specijalista za starog majstora, veruje da je istina komplikovanija.
"Leonardova majka je bila čerkeška robinja... odvedena iz svog doma na Kavkazu, prodata i preprodata nekoliko puta u Konstantinopolju, zatim u Veneciji, pre nego što je stigla u Firencu", rekao je on za AFP na predstavljanju nove knjige "Osmeh Katarine, majke Leonardove".
Ovo njegovo delo, naime je zasnovano na dokumentima iz arhiva Firence, među kojima je Veče pronašao i papir koji je napisao sam da Vinčijev otac Pjero, odnosno pravni dokument o emancipaciji Katarine "da bi povratio njenu slobodu i ljudsko dostojanstvo" iz 1452.godine.
Verovatno su mladu Katarinu kidnapovali Tatari, a zatim je preko Crnog mora prebacili u Carigrad i odatle u Veneciju, misli je ovaj istraživač.
Kako kaže Katarina je u Firencu stigla zahvaljujući firentinskom avanturisti pod imenom Donato koji je, pre smrti 1466. godine, ostavio novac manastiru San Bartolomeo a Monte Oliveto za izgradnju porodične kapele, a upravo za tu crkvu Leonardo je naslikao svoje prvo delo "Blagovesti", u kome se vidi uticaj njegove majke.
"Na slici su planina i morski grad, Katarina mu je možda pričala o mestima svog detinjstva. Ona je Leonardu ostavila veliko nasleđe, svakako duh slobode, najveću želju roba. U Leonardovom delu, zapravo, nalazimo ideju slobode pre svega", kaže Veče, priznati istraživač renesansnog perioda.
On ističe da je Leonardo bio sin notara, ali je bio samo pola Italijan, jer je njegova majka bila " strankinja i robinja, žena na najnižoj prečki lestvice u to vreme".
"Telegraf" navodi, da iako teorija da je Leonardova majka bila robinja postoji već par decenija, otkrivena veza sa Kavkazom je nova. Ranije se sumnjalo da je reč o robinji poreklom iz Turske ili Severne Afrike.
Međutim, i ranije je, pre nekih petnaestak godina, Alesandro Vezosi, istraživač Da Vinčijevog života i osnivač "Museo Ideale" posvećenog slavnom autoru Mona Lize, Vitruvijevog čoveka i Tajne večere, nagovestio da bi Leonardova majka mogla da ima slovensko poreklo.
"Mnoge dobrostojeće i ugledne porodice kupovale su žene iz istočne Evrope i sa Bliskog istoka. Mlade devojke su tada krštene. Najčešća imena bila su Marija, Marta – i Katarina", naveo je on još 2008. godine, a preneo "Gardijan".
"Gardijan" je još 2002. godine preneo da pisma koja je Da Vinči nekada razmenjivao sa majkom sadrže zagonetne tragove o Katarininoj ulozi u životu slikara, a Vezosi je u to vreme naveo da je Katarinino bliskoistočno nasleđe imalo primarni uticaj na Leonardov rad kao umetnika, matematičara i filozofa.
Otkrića profesora Večea mogla bi da daju veliki doprinos nauci i osvetle život jednog od najznačajnijih umetnika planete, ali dolaze u najgorem mogućem trenutku, jer bi istovremeno mogla i da dovedu do toga da Leonardo, oko čije je izuzetnosti uvek postojao konsenzus, sada bude proglašen "nepoželjnim" što se desilo i mnogim izvanrednim umetnicima, samo zato što su u trenutnim globalnim prilikama- imali "nesreću" da budu rođeni kao Rusi.
This is a modal window.