Svet

Demografsko upozorenje: Do 2050. godine gotovo polovina Evropljana starija od 65 godina

U dosadašnjoj istoriji, nijedna zemlja nikada nije bila toliko stara koliko će postati pojedine države Evrope i istočne Azije, piše "Njujork tajms"
Demografsko upozorenje: Do 2050. godine gotovo polovina Evropljana starija od 65 godinaGetty © Pablo Blazquez Dominguez

Demografska slika sveta već se menja - Evropljana je sve manje, kao i Kineza, Indija raste i postaće ove godine najmnogoljudnija zemlja sveta, ali sve što smo do sada videli je samo početak.

Kako piše "Njujork tajms", projekcije su da će do 2050. godine ljudi stariji od 65 godina činiti gotovo 40 odsto populacije u nekim delovima istočne Azije i Evropi. To je skoro duplo više starijih sugrađana nego u američkoj penzionerskoj prestonici – Floridi.

U dosadašnjoj istoriji, nijedna zemlja nikada nije bila toliko stara, koliko će postati ove države.

Ogroman broj penzionera biće zavistan od sve manjeg broja radno aktivnog stanovništva. Kao rezultat toga, stvarima koje su mnoge bogatije zemlje uzimale zdravo za gotovo poput penzija, uslova za odlazak u penziju ili imigracije, biće potrebne izmene kako bi bile održive. Uz to, današnje bogatije zemlje, prema prognozama ekonomista, neizbežno će imati znatno manji udeo u svetskom BDP-u.

Prema procenama Ujedinjenih nacija, uskoro će najbolje izbalansiran odnos radne snage imati južna i jugoistočna Azija, Afrika i Bliski istok i ta promena preoblikovaće ekonomski rast i geopolitički odnos snaga.   

U mnogim aspektima, starenje stanovništva posledica je razvoja: ljudi žive duže, zdraviji su i imaju manje dece kako postaju bogatiji. Šanse za siromašnije zemlje su ogromne.

Ipak, kako se navodi, čak i ako stare, bogatije zemlje uživaće u visokom standardu života još dugo godina. Kada stopa nataliteta padne, zemlje mogu požnjeti "demografsku dividendu", kada sve veći udeo radnika i mali broj zavisnih podstiču ekonomski rast. Odrasli sa manjim porodicama imaju više slobodnog vremena za obrazovanje i ulaganje u svoju decu. Više žena nastoji da uđe u radnu snagu, što doprinosi ekonomskom razvoju.

Kao i u mnogim mladim nacijama, stope nataliteta počele su značajno da padaju u Keniji poslednjih godina. Pre 50 godina, žene u ovoj zemlji rađale su prosečno osmoro dece, a prošle godine nešto više od troje. Demografski, Kenija liči na Južnu Koreju sredinom sedamdesetih godina prošlog veka, a njena ekonomija počinje istorijski rast, iako nešto sporije padaju stope nataliteta.

Predviđanja nose sa sobom i dozu nesigurnosti, pa već postoje parametri koji ukazuju da u državama sub-saharske Afrike stope fertiliteta padaju brže nego što su bile projekcije UN, što znači da bi te afričke zemlje mogle bolje da se pozicioniraju 2050. nego što se trenutno očekuje.

Međutim, da bi se iskoristila demografska dividenda potrebne su dobre mere: ako veliki broj mladih ljudi ne bude imao pristupa tržištu rada i obrazovanju, rasprostranjena nezaposlenost mladih mogla bi da bude ozbiljna pretnja stabilnosti zemlje.

Nisu samo mlade nacije na prekretnici. Preoblikovanje bogatih zemalja tek je počelo. Ako se ove zemlje ne budu pripremile za smanjivanje radne snage, suočiće se sa postepenim opadanjem blagostanja i ekonomske moći.

Broj radno sposobnog stanovništva u Južnoj Koreji i Italiji, dvema zemljama koje će biti među najstarijima na svetu, smanjiće se za 13 miliona, odnosno 10 miliona do 2050. godine, projekcije su UN. Kina će prema tim predviđanjima imati 200 miliona manje radno sposobnih građana, više nego što je ukupna populacija većine zemalja.  

Kako bi se nosile s tim, bogate zemlje moraće da ponovo promisle o penzijama, migrantskoj politici i kako bi život u penziji trebalo da izgleda. Promene neće doći lako, navodi se u tekstu i podseća na nedavne burne proteste u Francuskoj zbog penzione reforme kojima je podignuta granica za odlazak u penziju, kao i na otpor menjanju migrantskih politika.

Izazovi će biti posebno veliki u azijskim zemljama koje stare brže nego drugi delovi sveta.

Naročito će biti teško onima koje brže stare nego što postaju bogate, a kao primer navode se Kina i Vijetnam. One će morati da prilagode svoj penzioni sistem novim uslovima.

S druge strane, za Sjedinjene Američke Države i Australiju predviđa se da neće osetiti veću promenu. Sa nešto većim stopama fertiliteta i većom imigracijom, ove dve države biće mlađe od većine bogatih zemalja do 2050. godine.   

image