Svet

Ima li rata u kome njega nema? Šta će u Izraelu Anri Levi koji je u Beogradu dobio tortu u lice

Francuski javni intelektualac koji je "mirođija" u svakoj ratnoj čorbi, navodno je ušao u kratku konfrontaciju sa vojnicima koji čuvaju prilaz kibucu Kfar Azu
Ima li rata u kome njega nema? Šta će u Izraelu Anri Levi koji je u Beogradu dobio tortu u licewww.globallookpress.com © Anthony Dehez/ZUMAPRESS.com

Najnovija destinacija na kojoj se zaustavio čuveni "ratni turista" Bernar-Anri Levi je, naravno, Izrael. Ne prati džabe poznatog francuskog "javnog intelektualca" glas da se "uvek pojavljuje tamo gde će teći krv", pa je tako ovoga puta primećen u izraelskom kibucu Kfar Azu, u koji je došao sa grupom novinara iz Francuske. "Liberasion" navodi da je prilikom posete ovom mestu Levi ušao ušao u kratku konfrontaciju sa vojnicima koji čuvaju prilaz tom naselju - nakon što ih je uznemiravao i ometao.

Taj kibuc od oko 750 stanovnika, koji se nalazi na samo nekoliko stotina metara od granice sa Pojasom Gaze, među prvima se našao na udaru boraca Hamasa koji su upali u Izrael u subotu, 7. oktobra.

"Pas rata" ili "konjanik apokalipse", odnosno čuveni ideolog sukoba, ratova i obojenih revolucija, Srbima je postao poznat za vreme rata u Bosni i Hercegovini, a  i nakon filmskog angažmana, nazvanog "Bosna" iz 1994. godine gde je muslimanskog vođu Aliju Izetbegovića predstavio kao branioca "evropskih vrednosti", kosmopolitu i uzornog borca za multikulturnu i multietničku Evropu, dok je za Armiju BiH naveo da "brani čast Evrope od srpskih fašista".

Zanimljivo je, da su kasnije isplivali dokazi o tome kako se "intelektualac" ne libi da fabrikuje činjenice, odnosno da izmišlja potpune laži. Ono što je u svom filmu prikazao kao "snajpersku vatru" od koje se krije,  raskrinkano je kada su isplivale fotografije koje pokazuju radoznalce - oni ga naime gledaju dok se "krije" od napada koji je u tom trenutku postojao samo u njegovoj mašti.

"Beretka sa tim belim ljiljanima, koju je nosio Izetbegović, ima neotuđivo mesto pored Aljendeovog neprobojnog prsluka i Gandijevog belog platnenog sarija. I znam – taj čovek nije bilo ko", pisao je tih dana Levi, fasciniran Izetbegovićem. 

Kako to obično ide, Srbi su za njega uvek bili "zli" pa se svesrdno zalagao i za bombardovanje Srbije i podržavao OVK, tvrdeći kasnije da je njegova želja bila "da se narodi Jugoslavije oslobode Miloševića".

Da bi ga, zatim, ljudi koji se ne razumeju u "filozofe" kakvim se on predstavlja, nazvali "ratnim huškačem".

Naravno, bilo je i onih koji su "poštovanje" prema njegovom liku i delu, podigli i na malo viši nivo, pa je tako Levi, pre nekoliko godina, prilikom posete u Beogradu, dočekan tortom. Samo - tortom u facu. Dok se šlag slivao s njegovog lica, besni "intelektualac" nazvao je momke koji su izveli ovu diverziju - "malim fašistima". To mu, čisto da napomenemo, nije bila jedina torta koju je za života "popio".

No, nije ni on pošteđen slikovitih nadimaka. Tepaju mu nazivajući ga "sivim kardinalom liberala", "lešinarem", pa i "krvavim rediteljem Evromajdana".

Jer, naravno "filozof" je stigao i u Ukrajinu, gde je na glavnom trgu Kijeva, samo devet dana pre nego što će početi najkrvaviji sukobi, razgovarao sa građanima.

"Ja sam francuski državljanin, ja sam evropski federalista, ali danas na Majdanu, koji je podsetio Evropu na njen primarni poziv, ja sam i Ukrajinac", rekao je okupljenima "mislilac" čija zamešateljstva mnogi porede sa "humanitarizmom" njegovog prijatelja Džordža Soroša.

Čovek koji je još 2013. napisao članak "Živela slobodna Ukrajina", koji je ukazivao da Janukovič ide ka zbližavanju sa Rusijom, aktivno je zatim lobirao za Petra Porošenka,  a sa ukrajinskim komandantima razgovarao neposredno pre granatiranja Kramatorska što je dovelo do velikog broja žrtvi za koje je kijevski režim, naravno, okrivio Rusiju. Svoju misiju u ukrajinskom ratu, koja još nije završena (što se vidi iz njegove prošlogodišnje posete Odesi), krunisao je još jednim filmskim ostvarenjem, nazvanim "Slava Ukrajini".

Gde god da se pojavljivao Bernar-Anri Levi, poznat pod pseudonimom BHL, kasnije je uvek bilo ljudskih žrtava, političkih skandala i državnih udara. Metode njegovog rada, ali i finansijeri i poluge uticaja ostaju možda misteriozne, ali je on vrlo otvoren u pogledu devize kojom se vodi: "Revolucija zahteva krv. Dobrobit jedne nacije je veća od života nekoliko ljudi".

"Politikolozi su već primetili da svuda gde se vidi Anri Levi ima državnih udara, ubistava, nereda i drugih preokreta. U stvari, njegova poseta znači da zemlja postaje meta ako ne vojne sile, onda političkih napada globalista. i zapadnih zvaničnika, koji su često obdareni velikom moći (uključujući lobiranje) u svojim zemljama. Levijevo mišljenje se sluša, njegovi članci se čitaju, jer se objavljuju u uticajnim medijima", napisao je jedan ruski portal sumirajući Levijevu karijeru.

Politički analitičar Pavel Feldman opisao ga je kao "preteču obojenih revolucija", vrlo specifičnog ideologa, "veštaka militantnog liberalizma, ultraglobalizma i rusofobije".

"Forin polisi" podseća i na njegovo "visokoprofilno" zagovaranje intervencije Zapada u libijskom građanskom ratu, kada je Levi imao ključnu ulogu u odluci Nikole Sarkozija da učestvuje u napadima protiv libijskog režima.

"Kako je zemlja pala u dalji sukob i destabilizaciju u narednoj deceniji, Levi je sebi dodelio ulogu apologete svrgavanja Moamera al Gadafija.  Nastavio je da poziva na veće učešće Zapada u podršci onome što on vidi kao umerene snage u regionu, ali i da poziva da Zapad svrgne Bašara el Asada, čineći njegovom režimu u Siriji ono što je učinio Gadafijevoj Libiji", ukazuje "Forin polisi".

Dok je učestvovao u svrgavanju libijskog lidera, prognozirao je još strahota, koje su se, na užas mnogih koji žive na Bliskom istoku, sve odreda obistinile.

"Samo čekajte, Gadafi će pasti, sigurno će pasti, i videćete veselu vatru širom regiona. Nastaće 'libijski presedan', nastaće 'Gadafijev incident'. Dakle, da bismo pomogli Sirijcima, moramo da pobedimo u Libiji", rekao je Levi, pre nego što se razbuktao rat u Siriji. Ne treba napominjati, da se i iz svoje misije u Libiji, vratio sa "filmom".

Levi je podržao i Gruziju tokom avgusta 2008 i sukoba u Južnoj Osetiji, ne oklevajući da laže i rekavši da su Rusi grad Gori "spalili, opljačkali i pretvorili u grad duhova".

Sa ovakvom biografijom izraelskog najnovijeg "gosta" možda postaje jasnije kako se, u zapadnim medijima pojavila potpuno izmišljena priča o navodnom masakru 40 izraelskih beba kojima je Hamas prerezao grkljane. Možda je ovaj "filozof" umešao prste i u to, budući da ga prati glas da je uvek aktivan tamo gde su ugroženi interesi "NATO-a", koji je, znamo, jedan od glavnih saveznika Izraela.

Od Alžira, preko Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Ruande, Angole, Šri Lanke, Burundija, Kolumbije, Sudana, pa preko "Kosova", Ukrajine, Libije, Kurdistana, Sirije i Avganistana, lako su uočljivi Levijevi tragovi i zato ne čudi što portal "Ukrajina.ru" piše da francuski filozof "poput lešinara, namiriše krv".

"Istina, jedina razlika je u tome što lešinar odleti do leševa, a Levi predvidi njihovu pojavu", zaključuje se.

Šta li je ovog puta Levi nanjušio u Izraelu? Krvi i leševa, kad je on tu, sigurno neće nedostajati.

image