Svet

Porota odlučuje o slučaju Donalda Trampa: Sloboda i nova kandidatura, ili lisice za istoriju?

Slučaj o tajnoj isplati novca se privodi kraju, ovo su analize o trenutnom stanju "suđenja veka"
Porota odlučuje o slučaju Donalda Trampa: Sloboda i nova kandidatura, ili lisice za istoriju?© Tanjug/Spencer Platt/Pool Photo via AP

Posle skoro šest nedelja, započet je završni deo suđenja Donaldu Trampu zbog navodne tajne isplate novca zvezdi filmova za odrasle Stormi Danijels. Nakon toga, porota će početi sa većanjem kako bi donela odluku.

U slučaju da sud donese odluku kojom će Donald Tramp biti proglašen krivim, čak i po jednoj tački – on će postati prvi bivši američki predsednik koji je krivično osuđen i prvi političar koji se kandidovao za Belu kuću kao prestupnik.

Evo nekoliko ključnih pitanja koja treba razmotriti ako se donese osuđujuća presuda, koje je analizirao "Blumberg".

Šta se dešava sada

Anonimna porota raspravlja iza zatvorenih vrata i u toku procesa mogu da pošalju sudiji zahtev za pojašnjenje o bilo kojoj tački, da ponovo vide dokaze ili da ponovo saslušaju svedoka. Presuda mora biti jednoglasna i ne postoji ograničenje koliko dugo porota može da raspravlja. Kada se donese presuda, pročitaće je javno.

Ako porotnici ne budu doneli jednoglasnu odluku sudija može da poništi suđenje i razreši veće. Tada bi moglo da se zatraži ponovno suđenje, ali je nejasno da li bi ono bilo pokrenuto pre predsedničkih izbora u novembru.

Šta ako bude doneta odluka suda da je Tramp kriv?

Donald Tramp je na slobodi uz kauciju. Ako sud donese odluku da je kriv, Tramp će verovatno moći da napusti sud kao slobodan čovek, sve dok sudija Huan Merčan ne zakaže ročište za izricanje kazne. Ali, sudija mora da uzme u obzir nekoliko stavki prilikom izricanja kazne, uključujući i Trampove godine (77), to što prethodno nije osuđivan i mogućnost da on može da prekrši sudske naredbe.

Kazna može biti novčana, uslovna, nadzorna, ili eventualno zatvorska. Od Trampa može da se očekuje da nakon izricanja osuđujuće presude uloži žalbu, a to bi značilo da bi proces trajao mesecima, možda čak i duže.

Tada bi se njegov pravni tim suočio sa Apelacionim odeljenjem na Menhetnu, a možda i sa Apelacionim sudom.

S obzirom na sve ovo, malo je verovatno da će Donald Tramp napustiti sud sa lisicama na rukama, a tokom trajanja procesa žalbe, ostao bi na slobodi uz kauciju.

Razlozi za žalbu

Dokazi koje je iznela zvezda filmova za odrasle Stormi Danijels (čiji je navodni seksualni susret sa Donaldom Trampom u centru ovog slučaja) mogli bi da budu jedan od razloga.

"Nivo detalja koje je iznela Danijelsova zaista nije neophodan za kompletiranje priče", rekla je Ana Kominski, profesorka na Pravnom fakultetu u Njujorku.

Trampova odbrana dva puta je tražila poništavanje suđenja tokom svedočenja Danijelsove, ali je sudija odbio zahteve.

Pored toga, nova pravna strategija doneta od strane okružnog tužioca u ovom slučaju, takođe može dati osnov za žalbu.

Falsifikovanje poslovnih zapisa može biti prekršaj nižeg ranga u Njujorku. Međutim, Tramp se suočava sa ozbiljnijim optužbama zbog drugog prekršaja, a to je navodno nezakonit pokušaj da utiče na izbore 2016. godine. Tužioci su tvrdili da se kršenja saveznih i državnih izbornih zakona, zajedno sa poreskim prevarama, odnose na ovaj slučaj. Ali, nisu tačno precizirali koji zakon je prekršen.

U kom slučaju bi Tramp mogao da završi u zatvoru?

U slučaju da presude da je kriv, Donald Tramp bi mogao da ode u zatvor. Trideset četiri optužbe sa kojima se Tramp suočava predstavljaju krivična dela najnižeg stepena u državi Njujork. Svaka optužba nosi maksimalnu kaznu od četiri godine.

Posebno pitanje je i to što Donald Tramp, kao i svi bivši predsednici, ima pravo na doživotnu zaštitu od strane Tajne službe. To znači da bi agenti morali da ga štite i u zatvoru. U tom slučaju, upravljanje zatvorskim sistemom, sa bivšim predsednikom kao zatvorenikom bilo bi izuzetno teško. To bi bio ogroman bezbednosni rizik i njegovo čuvanje bi bilo veoma skupo.

Da li bi Tramp mogao ponovo da se kandiduje?

Apsolutno da. Ustav SAD postavlja vrlo malo uslova za izbor predsedničkih kandidata, a to su: kandidati moraju da imaju najmanje 35 godina, da su po rođenju američki državljani i moraju da žive u SAD najmanje 14 godina. Ne postoje pravila koja ne dozvoljavaju kandidaturu ljudima sa kriminalnim dosijeom.

Da li bi mogao sam sebe da pomiluje?

Definitivno ne. Predsednici mogu da izdaju pomilovanja samo onima koji su počinili savezne prekršaje. Slučaj tajne isplate novca u Njujorku je državna stvar, što bi značilo da bi to bilo izvan Trampovog domašaja ako bi ponovo postao predsednik.

Isto važi i za Trampov slučaj u Džordžiji, gde je optužen da je pokušao da poništi svoj poraz na izborima 2020.

Ovlašćenja za pomilovanje u dva slučaja – gde se Tramp tereti za navodno pogrešno rukovanje poverljivim dokumentima i zaveru na izborima 2020. godine – ostaju neizvesna. Oba slučaja su odložena i verovatno se neće rešiti pre novembarskih izbora.

Analitičari se ne slažu oko toga da predsednikovo pravo na pomilovanje uključuje i njega samoga. Ipak, Tramp bi mogao da bude prvi koji će to uraditi.

Podsetimo, Trampu se sudi po optužbama okružnog tužioca Menhetna i demokrate Alvina Brega, da je falsifikovao poslovna dokumenta ne bi li sakrio navodne isplate Denijelsovoj kako bi porno glumica ćutala o navodnom seksualnom odnosu uoči predsedničkih izbora 2016. godine.

image